Roditelji su 1972. g. kupili 2 jutra zemlje koja nisu bila prepisana, jer je trebala biti komasacija. Počeo sam uređivati zemlju i kuću 1990., jer ništa nije bilo gruntovno riješeno. Unajmio sam odvjetnika, sve papire dao njemu, pa i taj ugovor ručno napisan od navedenih 2 jutra zemlje. Međutim, u međuvremenu je došlo do rata, odvjetnik je otišao, umro i ja sam ostao bez svih papira. Zemlju smo neometano obrađivali do 2011.g., kad sam došao tanjurati, sjetva je bila izvršena od strane treće osobe, a nitko me nije obavijestio. Digao sam tužbu nakon mjesec dana, a Republika Hrvatska, uzevši meni, navedenu je zemlju dala u zakup, koji traje do 9 mj. 2016. Na županijskom sudu u Osijeku prvo ročište sam dobio, nakon toga se Republika Hrvatska žalila i sad nakon dugog vremena dobio sam rješenje da sam izgubio zemlju. Što mogu učiniti?
Ako je pravomoćnom sudskom odlukom odlučeno da niste vlasnik zemljišta ne možete više ništa učiniti, osim ako je protiv te odluke suda dopušten izvanredni pravni lijek. Ako niste imali odvjetnika tijekom sudskog postupka, savjetujem vam da se posavjetujete s nekim odvjetnikom koji će vas, nakon što prouči predmet, uputiti što možete učiniti. Također, obzirom da nemamo uvid u sve spise ne možemo dati opširniji odgovor.

D.S., dipl.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJavni natječaj za prikupljanje i odabir projekata primijenjenih istraživanja u pčelarstvu
Sljedeći članakKoja je budućnost upotrebe glifosata u EU?
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.