Zanima me tko može ukinuti nazive naseljenih mjesta, te da taj teritorij proglašava lovnim područjem i na koji način i kako vratiti nazive mjestima koja su od davnina imali?
Temeljem vašeg upita koji se odnosi na postupak ukidanja naziva naseljenih mjesta u Republici Hrvatskoj navedeno je propisano odredbama starog Zakona o naseljima (Narodne novine, br. 54/88.) koji je još uvijek na snazi. Naime, navedeni zakonski propis određuje način i postupak utvrđivanja granica područja naselja, spajanja i razdvajanja naselja, određivanja imena naselja, ulica i trgova, obilježavanja zgrada brojevima i vođenje evidencije o naseljima, ulicama, trgovima i zgradama. Međutim, da bi došlo do promjene naziva naselja, pa tako i naseljenih mjesta koje spominjete potrebno je provesti zakonom propisani postupak koji se temelji na odredbama Zakona o naseljima, Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zakona o lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samoupravi, te Statuta određenog grada, naselja, općine, time da se navedena statusna promjena provodi na prijedlog određenog broja vijećnika, o čemu odluku većinom glasova donosi gradsko vijeće grada, odnosno općinsko vijeće, ako se radi o općini. Međutim, što se tiče uvjeta po kojima neko naselje može postaviti lovno područje, sugeriramo da se glede navedenog obratite Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske u čijoj je nadležnosti primjena Zakona o lovstvu.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan 2. AgroAdvent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu
Sljedeći članakOsnovni uvjeti za proizvodnju piva
Jasmin Budinski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.