Koja je minimalna površina za sjetvu ječma za proizvodnju dozvoljene količine piva kao dopunske djelatnosti na OPG-u? Koji su osnovni uvjeti za proizvodnju piva na OPG-u (prostor, oprema) i što je tu potrebno?
Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na OPG-u (N.N. 76/14.) definirane su vrste dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kao i način i uvjeti za njihovo obavljanje, te uvjeti upisa u Upisnik dopunskih djelatnosti. Međutim, što se tiče potrebne minimalne količine za sjetvu ječma i proizvodnju piva na OPG-u navedeno je regulirano odredbom članka 29. Zakona o poljoprivredi (NN br. 30/15.) koji propisuje da korisnik programa izravnih plaćanja može primiti potporu iz programa izravnih plaćanja po poljoprivrednoj površini, ako ukupna prihvatljiva površina svih parcela za koje je podnesen zahtjev za izravna plaćanja ili za koje se trebaju dodijeliti izravna plaćanja prije primjene članka 63. Uredbe (EU) 1306/2013 iznosi najmanje jedan hektar. Stoga, ako namjeravate registrirati OPG radi prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda potrebno je da posjedujete zemljište minimalne veličine 1 hektar na kojem će pod identifikacijskim brojem biti upisane poljoprivredne kulture koje namjeravate uzgajati, a koje su unesene i u ARKOD sustav. Međutim, ako ne posjedujete vlastito zemljište, potrebno je da u tom slučaju posjedujete Ugovor o plodouživanju koji ste skopili s onom fizičkom ili pravnom osobom koja vam navedeno zemljište daje na korištenje. Također, na snazi je Pravilnik o pivu (N.N. 142/11. i 141/13.) kojim se propisuju zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište mora udovoljavati pivo, dok se problematika označavanja piva definira Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (N.N. 63/11., 79/11.). Ako želite prodavati pivo u vlastitom objektu, potrebno je da ste registrirani kao gospodarski subjekt, te da ispunite minimalne tehničke uvjete za obavljanje navedene ugostiteljske djelatnosti – točionica piva koja obuhvaća posjedovanje prostorije za usluživanje gostiju, točionika s uređajem za točenje piva na krigle, prostora za pripremanje jela, priručni prostor za čuvanje namirnica i pića.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTko ukida nazive mjesta?
Sljedeći članakDrijen – upotreba i ljekovitost
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.