Ostavinskom raspravom moj brat i ja smo naslijedili katastarsku česticu , od čega 4/9 brat i 5/9 ja. Brat je svoju česticu 4/9 prodao još 2006. godine kada je doveo inženjera geodezije, koji je tako razgraničio naše posjede, dok je čestica ostala ista. Sada njegov kupac traži za svoj dio da postane zasebna čestica 1/1. Obzirom da nisam niti kupac, niti prodavatelj, koje su moje obveze u tom slučaju?
Pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice i načini toga razvrgnuća regulirani su odredbama članaka 47. – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Što se tiče načina razvrgnuća, člankom 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Ako je geometrijska dioba suvlasničkih nekretnina moguća, u odluci o diobi suvlasničke zajednice mora biti određeno navedeno koji će fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice pripasti pojedinom suvlasniku, u skladu s parcelacijskim elaboratom i to na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama, budući da u smislu odredbe članka 55. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju pravomoćne odluke o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onog svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. Zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva, odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava na temelju odluke suda je uknjižba prava na nekretninama u zemljišnim knjigama. Na kraju napominjemo, da je zakonsko načelo da troškove razvrgnuća snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako se drugačije ne uspijete dogovoriti s novim vlasnikom.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakZahtjev za povećanje mirovine
Sljedeći članakDjelovanje ambalažnih materijala na kvalitetu djevičanskih maslinovih ulja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.