Pod kojim uvjetima mogu kao državljanin države članice EU pružati usluge putem svog OPG-a u drugoj državi članici EU, te što mi je za to potrebno?
Opći okvir za slobodno tržište usluga na području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga uređen je Zakonom o uslugama (NN 80/11.), kojim je implementirana EU Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, time da je člankom 7. Direktive predviđena mogućnost davanja prethodne izjave o namjeri pružanja usluga u državi članici Europske unije – domaćinu, ako se pružatelj usluga seli iz jedne države članice u drugu da bi tamo pružao svoje usluge. Navedena izjava je svojevrsna obavijest nadležnim tijelima države domaćina da će davatelj usluga pružati svoje usluge na njenom teritoriju, te se daje unaprijed (prije prvog pružanja usluga) u pisanom obliku. Izjavi se mogu priložiti određeni dokumenti, na primjer, dokaz o državljanstvu, dokaz o stručnim kvalifikacijama, kao i potvrda kojom se potvrđuje da je njezin nositelj pravno osnovan u državi članici za bavljenje djelatnostima o kojima je riječ i da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja zanimanjem ili djelatnošću. Stoga, da biste kao državljanin Republike Hrvatske koja je ujedno članica Europske unije mogli neometano na privremenoj i povremenoj osnovi pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije, potrebno je pri nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj podnijeti zahtjev za izdavanje EU potvrde. Ovisno o kojoj se kategoriji radi, razlikujemo i nadležna tijela za izdavanje EU potvrde, time da za: a) za fizičke osobe potvrde izdaju nadležne komore, agencije, strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave, te uredi državne uprave u županijama, koje su osobu upisale u registar, odnosno evidenciju; b) za fizičke osobe koje se bave reguliranom profesijom, a ne postoji odgovarajući registar, odnosno evidencija, potvrde izdaju tijela koja su posebnim propisima ovlaštena za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, odnosno središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu rada određene regulirane profesije; c) za pravne osobe potvrde izdaje Hrvatska gospodarska komora; d) za fizičke osobe obrtnike potvrdu izdaju mjesno nadležni uredi državne uprave u županijama, gdje je obrt upisan, odnosno registriran; e) za fizičke osobe koje se bave nereguliranom profesijom, potvrdu izdaje ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRaspisan natječaj za operaciju 6.2.1. – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Sljedeći članakNewsletter 2/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.