Zanima me da smijem li otvoriti OPG na svoje ime, ako je moja majka vlasnik zemlje? Planiram zasaditi cijepljeni orah na površini 12.000 m2. Budući da sam očistio teren prošlu jesen, te zasadio jedan manji broj sadnica, mogu li navesti, ako otvorim OPG, i te sadnice i trebam li imati račun iz rasadnika za sadnice?
Korisnik može otvoriti OPG, iako zemlja nije u njegovom vlasništvu. Uvjet upisa u Upisnik poljoprivrednika je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, a posjed i/ili vlasništvo poljoprivrednog zemljišta dokazuje se izvatkom iz zemljišnih knjiga, izvatkom iz katastra, ugovorom o zakupu, dugogodišnjem zakupu, prodaji, plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćnom sudskom odlukom ili pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela. Uz dokaze o posjedu poljoprivrednog zemljišta obvezno se prilaže izvadak iz katastra. Što se tiče računa za sadnice, oni su potrebni samo ako se radi o potpori za izvorne i zaštićene vrste i kultivare poljoprivrednog bilja. Otvaranje OPG-a (upis u Upisnik) se provodi u regionalnom uredu APPRRR-a, prema mjestu prebivališta, a tamo korisnik može zatražiti i detaljnije informacije o ostvarivanju prava na potporu.

APPRRR

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSljedeći tjedan započinje isplata izravne potpore poljoprivrednicima
Sljedeći članakNewsletter 3/2018
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.