Živim sama jer nemam svoje djece. Poslije suprugove smrti, dok sam bila u šoku od smrti, vlastoručno sam napisala oporuku kojom svu svoju imovinu ostavljam sinu svoje pokojne sestre. To je bilo prije deset godina, ali sada bih željela tu imovinu ostaviti osobi koja se brine za mene za razliku od mog nećaka koji me uopće ne posjećuje. Oporuka u korist nećaka nalazi se kod njega. Kojim valjanim pravnim putem mogu raskinuti tu oporuku i na koji način nakon moje smrti imovinu ostaviti osobi koja to zaslužuje?
Zakon o nasljeđivanju predviđa vrlo jednostavan način opoziva oporuke te utvrđuje da oporučitelj može uvijek u cjelini ili djelomično opozvati oporuku, očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može sastaviti oporuka. Štoviše, zakon dopušta da se oporuka opozove i samim uništenjem oporuke. Stoga, budući da ste oporuku sastavili kao vlastoručnu oporuku, za njezin opoziv bit će dovoljno sastaviti novu oporuku u kojoj ćete imenovati novog nasljednika. U toj novoj oporuci navedite da opozivate sva prijašnja oporučna raspolaganja. Glede oblika u kojem se može sastaviti oporuka, možete je napraviti kao vlastoručno napisanu i potpisanu oporuku (vlastoručna oporuka), kao pisanu oporuku pred svjedocima ili kao javnu oporuku kod javnog bilježnika ili suca. No, čak i kad ne biste u novoj oporuci naveli da opozivate prijašnju oporuku, primijenila bi se odredba Zakona o nasljeđivanju koja kaže da u slučaju postojanja više oporuka na snazi ostaju odredbe ranije oporuke, ako nisu u suprotnosti s odredbama kasnije oporuke. Dakle, ako se dvjema oporukama raspolaže istom imovinom, valjane će biti odredbe i raspolaganja učinjena kasnijom oporukom. No, najjednostavniji način poništenja ranije oporuke jest da sastavite novu oporuku u koju ćete uvrstiti odredbu o opozivu svih prijašnjih oporučnih raspolaganja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPlaćanje poreza na darovanu nekretninu
Sljedeći članakStrojevi za spremanje sijena i sjenaže
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.