Kakve su obveze OPG-a kod prodaje: izdavanje računa, PDV (kako se može prodavati proizvod OPG-a), koja količina se može prodavati bez računa (na pragu), koja količina ugostiteljima (uz račun), te što se mora voditi u knjigovodstvenom servisu?
S obzirom da u vašem upitu niste naveli što točno namjeravate prodavati, upućujemo vas na odredbe Pravilnika o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda na OPGu (N.N. 76/14.) kojime se propisuju način i uvjeti prodaje za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u, te način vođenja evidencije o prodaji. Sukladno navedenom Pravilniku OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na veliko kupcu/otkupljivaču registriranoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja neposredno otkupljuje poljoprivredni proizvod za preradu ili koja kupuje poljoprivredni proizvod radi daljnje prodaje, s tim da se ista može odvijati: neposredno na OPG-u, na mjestima organiziranog otkupa (ili mjestu koje odredi otkupljivač) ili na tržnicama na veliko. Međutim, onaj OPG koji vodi poslovne knjige dužan je izdati otpremnicu i/ili otpremnicu/račun i/ili račun, dok onaj OPG koji nije u obvezi voditi poslovne knjige, dužan je kupcu/otkupljivaču pri preuzimanju proizvoda izdati otkupni blok i/ili skladišnu primku, te evidentirati ulaz proizvoda u svojim poslovnim knjigama radi daljnjeg obračuna. Ujedno OPG može prodavati vlastite poljoprivredne proizvode na malo krajnjem potrošaču fizičkoj osobi kroz prodaju na vlastitom gospodarstvu, te izravnom prodajom na malo izvan prodavaonice, s tim da se izravna prodaja na malo može obavljati na sljedeće načine: na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl., prigodna prodaja na sajmovima, izložbama i sl., prodaja putem automata, pokretna prodaja i dostava do potrošača, prodajom na daljinu (putem – interneta, telefona, kataloga, TV prodaja, radio oglas i sl.), prodaja na vlastitom prodajnom kiosku OPG-a, prodaja na prostoru vlastitog OPG-a. Napominjemo da OPG može obavljati prodaju na štandovima i klupama izvan tržnica na malo uz javno-prometne površine, prodaju putem vlastitog kioska, prodaju putem automata, pokretnu i prigodnu prodaju na površinama koje imaju pristup s javnoprometne površine, samo na mjestima koje odobri i uz uvjete koje svojom odlukom odredi nadležno tijelo grada ili općine na čijem se području prodaja obavlja. Prilikom izravne prodaje na malo nositelj i članovi OPG-a dužni su imati kod sebe Iskaznicu ili Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, te druge dokaze ovisno o vrsti proizvoda koje prodaju (Rješenje o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem i/ ili Rješenje o upisu u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji i/ili Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji i/ili rješenje o upisu u fitoupisnik i/ili dokaz o upisu u registar trošarinskih obveznika i/ili izvod o upisu dopunskih djelatnosti na OPG-u i dr.). Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nema zakonsku obvezu izdavanja računa za prodaju svojih proizvoda na tržnici i na veletržnici. Ako izdaje račun, mora ući u registar poreznih obveznika poreza na dohodak (RPO), te plaćati paušalni porez – najmanji iznos je 1.500,00 kuna godišnje, a blok računa mora se ovjeriti u nadležnoj Poreznoj upravi. Ako kupcima izdaje otkupni blok, prema Poreznoj upravi nema nikakvih obveza (do prometa od 230 tisuća kuna), a kupac – trgovac za daljnju prodaju, restoran i sl., otkupnim blokom može pravdati svoj ulaz robe. Da bi OPG ispunio uvjete za ulazak u registar poreznih obveznika poreza na dohodak (RPO) potrebno je ispuniti sljedeće pretpostavke: Prijava u registar poreznih obveznika na dohodak (obrazac RPO) – u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti poljoprivrede, – ako je poljoprivrednik obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, – ako po osnovi poljoprivrede u poreznom razdoblju ostvari ukupni godišnji primitak veći od 35 % iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (230.000,00 kn) prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (80.500,00 kn), – ako ostvaruje poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima (u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja). I na kraju što se tiče obveze vođenja poslovnih knjiga, radi se o vođenju jednostavnog knjigovodstva gdje OPG vodi Knjigu primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjigu prometa, Evidenciju o tražbinama i obvezama, te Knjigu ulaznih i izlaznih računa u slučaju ulaska u Sustav PDV-a.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNa koju podlogu cijepiti idared?
Sljedeći članakPovećanje mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.