Poljoprivredno zemljište pored moje kuće kupio je lokalni uzgajivač povrća i na toj parceli namjerava uzgajati povrće na veliko, na otvorenom bez plastenika. Moja parcela nalazi se 5 metara od njegove na kojoj namjerava tretirati raznim pesticidima, a mene je strah za zdravlje obitelji. Postoji li zakonsko ograničenje o korištenju kemijskih i drugih sredstava i otrova u naseljenom mjestu, postoji li bilo koja pravna mogućnost da zabranim ili ograničim upotrebu štetnih sredstava u neposrednoj blizini svog doma? Postoji li zakonska osnova da tužim vlasnika susjedne parcele zbog umanjivanja vrijednosti moje nekretnine i kojim institucijama da se obratim za stručnu pomoć?
Odredbom Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida propisani su uvjeti za korisnike sredstava za zaštitu bilja. Naime, korisnici navedenih sredstava moraju poštovati načela dobre poljoprivredne prakse, integrirane zaštite bilja i ekološke proizvodnje radi očuvanja zdravlja ljudi, životinja i zaštite okoliša. Pri tretiranju u neposrednoj blizini nastanjenih objekata, profesionalni korisnici moraju poduzeti sve mjere opreza radi sprječavanja zanošenja škropiva na obližnje objekte i površine. Ujedno je profesionalni korisnik obvezan, na zahtjev građana koji prebivaju u neposrednoj blizini površina koje se tretiraju, najaviti tretiranje najkasnije 24 sata prije tretiranja i dati informacije o trgovačkom nazivu sredstva za zaštitu bilja koje će se koristiti za tretiranje, datumu i vremenu tretiranja, te načinu tretiranja kako bi korisnici mogli poduzeti dodatne mjere zaštite radi izbjegavanja izlaganju neugodnim mirisima. Također, predlažem da se glede nedoumica u svezi postojanja opasnosti za ljudsko zdravlje obratite Ministarstvu poljoprivrede, Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije, Sektoru inspekcija u poljoprivredi, te Ministarstvu zdravlja, Sektoru za inspekcijske poslove. Nažalost, nemamo saznanja o minimalnoj udaljenosti za korištenje pesticida od naseljene kuće, ali bi prema ustaljenoj pravnoj praksi navedeno trebalo shvatiti na način da navedena upotreba sredstava ne utječe na život i zdravlje vas i vaših ukućana. Također, možete pogledati u Zakonu o gradnji odredbe koje propisuju koliko jedna nekretnina mora biti udaljena od druge, kako biste analogijom navedeno primijenili na uporabu sredstava. Susjeda možete pokušati tužiti kako zbog smetanja posjeda, tako i zbog umanjivanja vrijednosti vaše nekretnine što nastaje provođenjem uporabe pesticida na njegovoj parceli koja graniči s vašom nekretninom, s time da je sugestija da se glede navedenog u svakom slučaju dobro konzultirate s odvjetnikom. Predlažem da se obratite: Ministarstvu poljoprivrede, Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije, Sektoru inspekcija u poljoprivredi, te Ministarstvu zdravlja, Sektoru za inspekcijske poslove.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovećanje mirovine
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.