Prijevozimo novac u sefovima, a 2012. godine vozači su tražili sistematizaciju radnih mjesta, te povećanje plaća, što je i obećano, ali nikad izvršeno, pa što možemo učiniti da nam se priznaju bodovi od navedene godine do sad, te imamo li pravo na tužbu prema poslodavcu?
Plaća bi se trebala isplaćivati prema sadržaju Ugovora o radu koji bi trebao biti u skladu s odredbama Zakona o radu i sistematizaciji radnih mjesta, odnosno drugim općim aktima poslodavca. U ugovoru o radu treba biti navedeno mjesto rada, a ako radnik obavlja poslove na različitim mjestima, treba opisati ta mjesta, naziv posla, vrste rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis, ili opis poslova, osnovna plaća, dodaci na plaću i poslovi koje će radnik obavljati. Poslodavac je dužan pribaviti i održavati opremu, mjesto rada i organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima. Za otežane uvjete rada radnik ima pravo na povećanu plaću. Ako je poslodavac uzrokovao radniku štetu povredom njegovih prava iz radnog odnosa, radnik ima pravo na naknadu štete. Zastara postavljanja takvog zahtjeva iznos pet godina. Također možete zatražiti inspekcijski nadzor iz područja rada i zaštite na radu.

Danica SERTIĆ, dipl.iur.

Prethodni članakMoram li paćati doprinose iako sam nezaposlena?
Sljedeći članakTko može napisati oporuku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.