Imamo registriran OPG s ekološkom potvrdnicom, uzgajamo lavandu (lavandin). Moram li prijaviti kao dodatnu djelatnost šivanje jastučića s lavandom i eterično ulje, i prodaju sirupa od lavande? Što moram učiniti da to bude u skladu sa zakonom i kakvi su uvjeti za sudjelovanje na sajmovima izvan Hrvatske (npr. Slovenija)?
Sukladno Pravilniku o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 76/2014.) mogu se obavljati sljedeće djelatnosti: 1. Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, 2. Izrada neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe, 3. Pružanje usluga, 4. Pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i 5. Pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti. Obzirom na navedeno, potrebno je da obavite registraciju navedenih dopunskih djelatnosti koje su u navedenom Pravilniku definirane u Popisu dopunskih djelatnosti na OPG-u (Prilogu I). Prilikom upisa dopunske djelatnosti u Upisnik OPG mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, time da dobrovoljno odabire dopunsku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete. OPG podnosi predmetni zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, time da se isti provodi prema prebivalištu nositelja OPG-a. Navedeni zahtjev se mora podnijeti najmanje 30 dana prije početka obavljanja djelatnosti uz koji je potrebno priložiti dokaz o udovoljavanju uvjeta za obavljanje dopunske djelatnosti ako je takav uvjet propisan posebnim propisom koji regulira tu djelatnost ovisno o vrsti djelatnosti i/ili zanimanja, i to: dokaz o upisu u registar poreznih obveznika sukladno poreznim propisima; dokaz o upisu u registar trošarinskih obveznika sukladno posebnom propisu; dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta pod posebnim uvjetima i/ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom i/ili predmetima opće uporabe; dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi; rješenje o odobrenju za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga sukladno posebnom propisu kojim su uređene te usluge u seljačkom domaćinstvu; presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju zdravstvenog odgoja; dokaz o osposobljenosti za obavljanje zanimanja tradicijskog obrta; izjava o poznavanju tradicijskih vještina. Što se tiče mogućnosti nastupa na sajmovima možete se obratiti granskim udrugama poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskog saveza zadruga koji za svoje članove sufinanciraju nastupe na sajmovima u zemlji i inozemstvu, a što uključuje i sajmove u Sloveniji, a sugeriramo da se dodatno konzultirate o zakonskim uvjetima poslovanja s hranom putem Hrvatske agencije za hranu.

Alan VAJDA, mag.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTko može napisati oporuku?
Sljedeći članakVinari, uključite se u javno savjetovanje za Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019. – 2023.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.