Imam 62 godine, te 22 godine radnog staža. Narušenog sam zdravlja, a tri sam puta bio na operaciji kile. Dragovoljac sam Domovinskog rata, pa me zanima ostvarujem li kakvo pravo za mirovinu ili drugu novčanu naknadu do 65. godine života?
Sukladno odredbama Zakona o mirovinskog osiguranju možete ostvariti pravo na: a) Prijevremenu starosnu mirovinu 29.03.2016.godine, ako posjedujete 35 godina mirovinskog staža; b) Starosnu mirovinu 01.01.2019.godine, ako na taj datum posjedujete 15 godina mirovinskog staža. Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, osiguravaju se sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja, a koja su povoljnija od redovnih uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu: pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu (zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad), pravo na obiteljsku mirovinu, pravo na najnižu mirovinu, pravo na staž osiguranja ili posebni staž. Starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina i invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju – Hrvatski branitelji koji ostvare pravo na mirovinu prema ZOMO-u na temelju mirovinskog staža kraćeg od 40 godina, mirovina se povećava ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu – hrvatskom branitelju do 12 mjeseci mirovina se povećava za 10%, od 12 do 24 mjeseca za 15%, od 24 do 36 mjeseci za 20%, od 36 do 48 mjeseci za 25%, od 48 i više mjeseci za 30%, te dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%. Pravo na navedeno povećanje mirovine imaju i korisnici obiteljske mirovine nakon smrti branitelja. Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad – Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida, kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Hrvatske, ima pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. HRVI iz Domovinskog rata, kod kojega je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana djelomično zbog posljedica ranjavanja, bolesti ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Hrvatske, a djelomično izvan tih okolnosti, određuje se tzv. kumulirana invalidska mirovina, u razmjernim dijelovima, u postotku u kojem na ukupnu invalidnost (profesionalnu ili opću nesposobnost za rad) utječe pojedini uzrok invalidnosti. Obiteljsku mirovinu prema ZOPHBDRu mogu ostvariti članovi obitelji s utvrđenim statusom smrtno stradalog branitelja čija je smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom bolesti zadobivenoj u obrani suvereniteta RH. Hrvatski branitelj i član obitelji umrlog branitelja koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana, može ostvariti najnižu mirovinu za branitelje, ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka manja od najniže. Ostvarivanje prava na druge oblike naknada propisana su različita prava za hrvatske branitelje, pa predlažemo da se radi dobivanja detaljnjih informacija obratite Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Alan VAJDA, mag.iur.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 507
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 59
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.