Uskoro namjeravam zasnovati bračnu zajednicu u koju ulazim situirana s dvije nekretnine u vlasništvu, automobilom i stabilnim primanjima. Budući suprug je vlasnik manjeg stana i nema nikakve druge imovine, a i primanja su mu nesigurna. Zbog lošeg iskustva iz prethodnog braka, željela bih biti sigurna da glede navedene imovine neće u slučaju razvoda braka doći do spora te da ona neće biti predmetom bilo kakvih potraživanja druge strane. Na koji se način mogu osigurati?
Činjenica da u brak unosite određenu imovinu, navedena imovina smatra se vašom vlastitom imovinom te bračni drug u slučaju razvoda braka ne ostvaruje pravo na njezin dio. Naime, vlastita imovina, koju čini kako imovina stečena prije braka tako i imovina koju bračni drug stječe tijekom trajanja bračne zajednice, primjerice, nasljeđivanjem ili darovanjem, ne predstavlja bračnu stečevinu na koju bi bračni drug polagao pravo u slučaju razvoda. Stoga je vaša imovina već u ovom trenutku osigurana od eventualno mogućih potraživanja druge strane. Predmet potraživanja druge strane može biti samo bračna stečevina, a to je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Takva je imovina zajednička imovina obaju bračnih drugova koji su u jednakim dijelovima njezini suvlasnici. No ako želite, možete sa svojim bračnim drugom sklopiti bračni ugovor kojim ćete urediti imovinskopravne odnose na postojećoj i budućoj imovini, što morate učiniti sklapanjem ugovora u pisanom obliku i ovjerom ugovora kod javnog bilježnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPremazivanje smokvi vapnom
Sljedeći članak150.000 kuna poduzetnicima za nastup na manifestacijama
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.