Susjed ima stočarsku proizvodnju, a objekti za držanje životinja su drvene straćare, gnoj se skuplja izbacivanjem ispred nastambe, a sve na manje od 20 m od prozora. Jesu li takvi “proizvođači” obveznici poštivanja nitratne direktive i kome se možemo obratiti da spriječimo smrad?
Odlukom o komunalnom redu Grada Zagreb i to člankom 101. propisano je da na području Grada Zagreba nije dopušteno držanje domaćih životinja, osim na područjima koje naredbom odredi gradonačelnik na prijedlog Gradskoga upravnog tijela nadležnog za poslove poljoprivrede i veterinarstva i Gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora. Nastavno na navedeno upućujemo vas na odredbu članka 2. kojom je propisano na kojem se području Grada Zagreba dopušta držanje domaćih životinja (izvan granica generalnih urbanističkih planova grada Zagreba i Sesveta, te iznimno unutar granica Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba) i to na području koje je navedeno u citiranoj odredbi. Predlažemo vam da radi rješavanja navedene problematike kontaktirate Ured za poljoprivredu Grada Zagreba ili komunalno redarstvo kako biste dobili točan odgovor o navedenom pitanju te se dodatno obratite i građevinskoj inspekciji pri Ministarstvu graditeljstva kako biste provjerili na kojoj udaljenosti od vaše nekretnine dotična osoba može imati stočarsku proizvodnju u naseljenom mjestu. Što se tiče obveznika nitratne Direktive EU provedba ista je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Provedba Direktive Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike gdje Ministarstvo poljoprivrede s poljoprivrednom inspekcijom provodi kontrolu na područjima ranjivim na nitrate. Kontrolu odredbi koji su dio uvjeta za ostvarivanje prava na potpore i mjere ruralnog razvoja obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Kontrola provedbe nitratne direktive s aspekta utjecaja poljoprivredne proizvodnje na stanje voda u nadležnosti je Hrvatskih voda i vodopravne inspekcije, pa tako i u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Alan VAJDA, mag. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZnanstveno – stručni skup na Agronomskom fakultetu
Sljedeći članak200 milijuna kuna za obnovljive izvore energije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.