Majka i baka su mi darovale nekretnine, a brat je s majkom sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg će mu pripasti njene nekretnine. Brat tvrdi da ima pravo na nužni dio od nekretnina koje sam ja dobio od majke i bake. Da li brat ima pravo na nužni dio nekretnina koje sam ja dobio na dar?
Brat ima pravo na nužni dio nekretnina koje ste dobili na dar. Vrijednost dara se ne uračunava u nužni dio ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci da se dar ne uračunava u nužni dio. Dakle, vaša baka i majka mogu dati izjavu da se dar koji su vam dale ne uračunava u nužni dio, u tom slučaju vaš brat neće imati pravo tražiti nužni dio. Nužni dio se smanjuje za darove i primitke koje je brat od ostavitelja (majke i bake) primio za života. Temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju nasljednici nemaju pravo tražiti nužni dio, dakle vi nećete moći tražiti nužni dio iz imovine koja će temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju pripasti vašem bratu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtkaz ugovora upravitelju zgrade
Sljedeći članakNovi mljekomat u Zaprešiću
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.