Profesionalni sam vozač u prijevremenoj starosnoj mirovini na osnovu dugogodišnjeg osiguranja. Molim da mi odgovorite mogu li zasnovati radni odnos na pola radnog vremena (prvenstveno kao vozač) bez stavljanja mirovine u stanje mirovanja ili na bilo koji drugi način (ugovor o djelu i sl.), te raditi na pola radnog vremena bez zamrzavanja mirovine?
Zakon o mirovinskom osiguranju, članak 99. stavak 2. (NN 157/13) omogućuje vam da se zaposlite do polovice punog radnog vremena, a da vam se starosna mirovine koju koristite ne obustavi, odnosno, da se ne obustavi isplata starosne mirovine. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisniku starosne i prijevremene starosne mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja, ali jedna od iznimiki je i situacija koju ste vi postavili, a to je da zadržite isplatu mirovine bez obustave i da se kao vozač zaposlite do polovice punog radnog vremena. Smatram da bi vam bilo korisno i da raspolažete informacijom da u slučaju kad se kao korisnik starosne mirovine nakon što ste stekli pravo na mirovinu i zaposlili, ili započeli obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje i navrši najmanje jednu godinu staža, stječete pravo na ponovno određivanje mirovine. Pravo na ponovno određivanje mirovine ima i korisnik starosne mirovine koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena.

Mirela NOVOTNI – DRAŠTATA, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 13-14/2018
Sljedeći članakOdržano 15. natjecanje orača Brodsko-posavske županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.