Ugovor sastavljen između mog brata i mene potpisan je uz svjedoka, ali nije ovjeren jer tada nije bilo javnog bilježnika. Ja sam sve obveze iz ovog ugovora ispunio, tako da se moj brat uknjižio na zemljište, sagradio kuću koju je u međuvremenu i prodao, odselio u Njemačku te prekinuo sve odnose sa mnom. Nisam odmah inzistirao da se uknjižim na bratov dio kuće, već sam to zatražio 2017. te zatražio od njega da mi kod javnog bilježnika potpiše ono što smo se dogovorili i što stoji na ugovoru, ali on je to odbio. Kako se uknjižiti na dio kuće?
Vlasništvo na nekretninama možete uknjižiti jedino nakon provedenog sudskog postupka. S obzirom da u pisanom dogovoru koji ste dostavili nema detaljnih podataka o nekretninama ne mogu sa sigurnošću odgovoriti koju vrstu sudskog postupka trebate pokrenuti u sudu. Vjerojatno ćete morati pokrenuti na sudu postupak protiv brata da vam prizna pravo vlasništva na nekretninama. U sudskom postupku sud će vaš zahtjev dostaviti na očitovanje bratu, ako brat prizna zahtjev sud će zakazati raspravu na kojoj će se utvrditi hoće li provoditi dokazne prijedloge ili ne. Ako vaš brat ospori zahtjev sud će provesti dokaze. Dokaze trebate predložiti već u samom zahtjevu, npr. uvid u sadržaj dokumenta kojim raspolažete (pisanog dogovora od dana 08.09.1985.g.), saslušanje svjedoka koji su navedeni na pisanom dogovoru, saslušanje drugih svjedoka koji imaju saznanja o vašem dogovoru, saslušanje vas i brata, provođenje očevida na licu mjesta s mjerničkim vještakom (možda čak građevinsko vještačenje obzirom da se radi o kući). Ako vam nije poznata bratova adresa u Saveznoj Republici Njemačkoj, postoji nekoliko načina kako ćete u zahtjevu označiti njegovu adresu, ovisno o tome ima li brat još uvijek prijavljeno prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj ili nema. Kad je postupak pokrenut, sud može zatražiti od nadležnih državnih tijela provjeru adrese prebivališta vašeg brata odnosno može mu poštu dostaviti na adresu stanovanja u Saveznoj Republici Njemačkoj. Predlažem vam da sa dokumentacijom koju imate i zemljišno-knjižnim izvadcima za nekretnine koje su predmet spora otiđete kod odvjetnika koji će vam, nakon što prouči dokumente i porazgovara s vama o predmetu spora, predložiti adekvatan sudski postupak.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKukuruzna zlatica: Čime suzbijati kukuruznu zlaticu?
Sljedeći članakPotpisana 172 ugovora za financiranje poljoprivrednih projekata- “Uzmite nam novce” poručio je ministar Tolušić
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.