Rođen sam 27.04.1958, a 13.07.2018. imat ću točno 38 godina staža. U Domovinskom ratu sam bio 2 godine u borbenom sektoru i imam status hrvatskog dragovoljca. Kad bih najranije mogao ići u starosnu mirovinu ?
Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 i 18/18) ostvarujete pravo na prijevremenu starosnu mirovinu na dan 27.4.2018. godine jer posjedujete više od 35 godina mirovinskog staža, te pravo na starosnu mirovinu koju možete ostvariti tek 27.4.2023. godine, te vam predlažemo da se obratite nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kako biste dobili točan izračun kad ostvarujete pravo na odlazak u mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/2017) propisani su blaži uvjeti za stjecanje prava za odlazak u mirovinu u odnosu na odredbe Zakona o mirovinskom osiguraju, s time da bi kao hrvatski branitelj koji je proveo više od dvije godine u borbenom sektoru trebali posjedovati i odgovarajuću dokumentaciju radi dokazivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, snižava vam se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, ako ste u borbenom sektoru sudjelovali više od pet mjeseci. Predlažem da nakon dobivanja potrebne informacije o uvjetima stjecanja prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, dodatno razmislite koja će vam mirovina biti povoljnija, tj. da li prijevremena starosna mirovina prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju gdje ćete trajno imati smanjenje iznosa mirovine za svaku godinu prijevremene mirovine prije stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu ili starosna mirovina prema blažim uvjetima koji su propisani Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Alan VAJDA, mag. iur.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 50
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 571
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.