Posjedujem vrt od oko 4000 m2 i razmišljam pokrenuti proizvodnju likera od višanja. Zanima me mora li voćna rakija biti kupovna ili može biti iz vlastite proizvodnje?
Što se tiče vaše ideje da pokrenete proizvodnju likera od višanja, odnosno voćnu rakiju, nema zapreke da koristite bilo vlastitu ili kupovnu sirovinu. Također vam predlažemo da pročitate Pravilnik o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima kojime se utvrđuju opći zahtjevi kakvoće, definicija, opisivanje, prezentiranje i označavanje jakih alkoholnih pića, kao i zaštita zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića koja se nalaze na tržištu Republike Hrvatske bilo da su proizvedena u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske. Ujedno predlažemo da pročitate i Zakon o posebnom porezu na alkohol koji propisuje obavezu plaćanja posebnog poreza na alkohol i to po litri proizvedenog apsolutnog alkohola, s time da navedena obveza nastaje u trenutku prodaje alkohola, tj. otpremanjem sa skladišta gotovih proizvoda, te se mora obračunati i platiti u roku od trideset dana, bez obzira da li ste isporučene količine naplatili. Temeljem Pravilnika o upisniku destilera dužni ste Ministarstvu poljoprivrede prijaviti lokaciju i datum početka rada u vašoj destileriji, odnosno da o proizvodnji u destileriji vodite evidenciju i dostavljate godišnja izvješća o proizvodnji na zato propisanim obrascima Ministarstvu poljoprivrede. S obzirom da planirate registrirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u nastavku dajemo i prikaz pojedinih faza osnivanja istog. Prva faza prilikom otvaranja OPG-a je otvaranje žiro računa koji glasi na nositelja OPGa. Druga faza je podnošenje zahtjeva za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstvenika u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom turizmu. Potrebna dokumentacija prilikom podnošenja zahtjeva se sastoji od: preslike osobne iskaznice nositelja i članova, preslike ugovora o otvorenom žiro računu u poslovnoj banci, posjedovni list ili ugovor o najmu zemljišta, Obrazac Upisnik preuzet sa APPRRR-a, Popunjena izjava članova OPG-a o odabiru nositelja, preslika dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova, Potvrda obveznika PDV-a (ako je PG već obveznik PDV-a). Treća faza je izrada pečata ako se ulazi u Registar poreznih obveznika. Četvrta faza je prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Peta faza je izdavanje Rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstvenika te dodjela jedinstvenog matičnog identifikacijskog broja, dok nositelj i članovi dobivaju iskaznicu OPG-a koja vrijedi uz osobnu iskaznicu.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakKad najranije u starosnu mirovinu?
Sljedeći članakUskoro više od pola milijarde kuna za zajmove poljoprivrednicima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.