U Gospodarskom listu ste objavili članak Porezni status OPG-a. Imam nekoliko pitanja vezanih za izlazak iz PDV-a. Mora li godišnji prihod po računu biti ispod 80 500 kn da me se briše iz RRO i iz PDV? Umanjuje li se ili ukida pravo na plaćanje iz APPRRRa, te kad mogu podnijeti zahtjev za izlazak?
Počevši od 1. siječnja 2018. godine promijenjen je dosadašnji prag godišnjeg prihoda po izdanom računu za izlaz iz sustava PDV-a. Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14 i 115/16, odnosno Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17 i 41/17) propisano je da su se oni porezni obveznici koji u 2017. godini ostvare vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga veće od 300.000,00 kuna (bez PDV-a) obvezni od 1. siječnja 2018. upisati u registar obveznika PDV-a. Oni porezni obveznici koji u 2017. godini ne ostvare isporuke veće od 300.000,00 kuna ostaju i dalje porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev što ih obvezuje sljedeće tri kalendarske godine na redovni postupak oporezivanja PDV-om. Vezano za vaš upit umanjuje li se ili ukida pravo na plaćanje iz APPRRR, upućujemo vas da je radi ostvarivanja prava na isplatu bespovratnih potpora kroz program Izravnih plaćanja u poljoprivredi, odnosno potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja potrebno da ste kao poljoprivrednik upisani u Upisnik poljoprivrednika, te da poljoprivredno zemljište koje obrađujete trebate registrirati u digitalnu evidenciju zemljišnih parcela (ARKOD). Ako držite životinje na gospodarstvu potrebno je da se upišete u Jedinstveni registar domaćih životinja (kojeg vodi HPA). Uz to, da bi dobili izravnu potporu, poljoprivrednici se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti moraju pridržavati niza postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja (tzv. pravila višestruke sukladnosti). Uvidom u dostupne informacije u svezi vaše potencijalne prijave za korištenje mjera iz Programa ruralnog razvoja upućujemo da nije razvidno da bi sama činjenica da niste kao poljoprivrednik u sustavu PDV-a imala utjecaja na dodjelu navedenih financijskih sredstava bespovratnih potpora putem Ministarstva poljoprivrede RH, odnosno APPRRR. Nastavno na navedeno, predlažemo da dodatno glede konkretnog odgovora jeste li obvezni biti u PDV-u kontaktirate nadležne službe APPRRR. Oni porezni obveznici koji u 2017. godini nisu ostvarili isporuke roba ili usluga veće od 300.000,00 kuna bili su obvezni do 15. siječnja 2018. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave Republike Hrvatske.

Alan VAJDA, mag. iur.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSuzbijanje vršne truleži na povrću
Sljedeći članakNaknada za bolovanje zbog ozljede izvan RH
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.