Susjed na oranici kraj moje kuće uzgaja kukuruz i svake godine tretira herbicidima. Ponekad danima ne mogu otvoriti prozore na kući zbog smrada herbicida te nas je ponekad i strah slati djecu da se igraju vani. Kako možemo provjeriti jesu li prskalice ispravne jer nemaju naljepnice na sebi. Koja su moja prava i mojih susjeda i kome se obratiti u zaštiti svoga zdravlja i zdravlja svoje djece, te što mora poljoprivrednik napraviti prije početka tretiranja i koliki je razmak od obiteljskih kuća na kojem se smije obavljati tretiranje zaštitnim sredstvima?
Odredbom Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida propisani su uvjeti za korisnike sredstava za zaštitu bilja. Naime, korisnici navedenih sredstava moraju poštovati načela dobre poljoprivredne prakse, integrirane zaštite bilja i ekološke proizvodnje radi očuvanja zdravlja ljudi, životinja i zaštite okoliša. Pri tretiranju u neposrednoj blizini nastanjenih objekata profesionalni korisnici moraju poduzeti sve mjere opreza radi sprječavanja zanošenja škropiva na obližnje objekte i površine. Ujedno je profesionalni korisnik obvezan, na zahtjev građana koji prebivaju u neposrednoj blizini površina koje se tretiraju, najaviti tretiranje najkasnije 24 sata prije tretiranja i dati informacije o trgovačkom nazivu sredstva za zaštitu bilja koje će se koristiti za tretiranje, datumu i vremenu tretiranja te načinu tretiranja kako bi korisnici mogli poduzeti dodatne mjere zaštite radi izbjegavanja izlaganju neugodnim mirisima. Stoga predlažem da se glede nedoumica u svezi postojanja opasnosti za ljudsko zdravlje prema potrebi obratite Ministarstvu poljoprivrede, Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije, Sektoru inspekcije u poljoprivredi, te Ministarstvu zdravlja, Sektoru za inspekcijske poslove. Ističem da postoji propis koji uzgajivača obvezuje na transparentnost u vezi sredstava koja koristi na svojoj parceli jer je Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticide propisano da je profesionalni korisnik obvezan, na zahtjev građana koji prebivaju u neposrednoj blizini površina koje se tretiraju između ostalog dati informacije o trgovačkom nazivu sredstva za zaštitu bilja koje će se koristiti za tretiranje, te načinu tretiranja kako bi korisnici mogli poduzeti dodatne mjere zaštite radi izbjegavanja izlaganju neugodnim mirisima. Međutim, što se tiče minimalne udaljenosti od naseljene kuće i dvorišta na kojoj se mogu koristiti sredstva za uništavanje korova nemam dostupnih saznanja o navedenom, ali bi prema ustaljenoj pravnoj praksi navedeno trebalo shvatiti na način da navedena upotreba sredstava ne bi smjela utjecati na život i zdravlje vas i vaših ukućana. Također, možete pogledati u Zakonu o gradnji odredbe koje propisuju koliko jedna nekretnina mora biti udaljena od druge, kako biste analogijom navedeno primijenili na uporabu sredstava za uništavanje korova.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakOtežano disanje kod kokoši
Sljedeći članakOtvoreni natječaji za bespovratne potpore
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.