Nedavno sam primio rješenje kojim se dopušta ovrha na nekretnini u mojem vlasništvu radi naplate potraživanja utvrđenog pravomoćnom i ovršnom presudom iz 1995. godine. Za proteklo vrijeme nisam dobivao nikakve pozive na plaćanje niti rješenja o ovrsi, a ovo se rješenje pojavilo neposredno nakon što sam naslijedio nekretninu i upisao pravo vlasništva u zemljišne knjige. S obzirom na vrijeme koje je proteklo, mogu li staviti prigovor zastare ili neki drugi prigovor koji bi zaustavio ovrhu?
Na rješenje o ovrsi možete u roku od osam dana uložiti žalbu u kojoj žalbeni razlog može biti nastup zastare tražbine. Naime, prema Zakonu o obveznim odnosima, tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, odlukom drugog mjerodavna tijela, sudskom nagodbom ili javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina. No za ocjenu je li nastupila zastara važno je da je od pravomoćnosti i ovršnosti presude proteklo deset godina, a za to vrijeme ovrhovoditelj protiv vas nije pokrenuo nikakav drugi ovršni postupak jer svaki pokrenuti postupak znači prekid zastare. Kako navodite da ste tek nedavno nasljeđivanjem stekli nekretninu, moguće je da je ovrhovoditelj tek sada, kad je imao kvalitetan predmet ovrhe, pokrenuo ovršni postupak, a da prije nije imao pogodan predmet ovrhe niti je pokretao ovrhu. Ovršni se postupak na nekretnini može nastaviti jer žalba protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe.

Prethodni članakNa snagu stupila nova pravila o transparentnosti vezana uz korisnike ZPP-a
Sljedeći članakVoćna vina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.