Pored mojeg vinograda susjed ima zapušteno zemljište koje nije održavano 10-ak godina. Vlasnik živi 60 km od parcele i rekao je da nema vremena niti novaca održavati zemljište. Postoji li neka služba ili pravilnik koji susjedu može naložiti da svoju parcelu održava urednom?

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište uređivati i obrađivati te ne smiju umanjivati njegovu vrijednost. Vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta isto treba održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Održavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju podrazumijeva sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. Katastarske čestice zemljišta unutar granica građevinskog područja koja imaju površinu veću od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta koje se nalaze izvan granice građevinskog područja planiranog dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a koje su u evidencijama Državne geodetske uprave (Katastra) evidentirane kao poljoprivredno zemljište i nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Općinsko, odnosno gradsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina kao što su održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa. Poljoprivredni inspektori nadziru održava li se zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta propisane su i novčane kazne. U jedinicama lokalne samouprave djeluju poljoprivredni redari koji obavljaju poslove nadzora nad provođenjem agrotehničkih mjera te mjera za uređenje i održavanje poljoprivrednih površina. Poljoprivredni redari, u provođenju poslova nadzora, ovlašteni su rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje za primjenu agrotehničkih mjera te mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih zemljišta, a o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama dužni su redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju. Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja, odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju na njegovoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMinistarstvo poljoprivrede proizvođačima mandarina osiguralo 20 milijuna kuna
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 616
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.