Umirovljena sam pa me zanima moram li plaćati doprinose ako se bavim poljoprivredom, tj. koje sve kategorije poljoprivrednika ne plaćaju obvezne doprinose? Također, koje su se kategorije osoba na OPG-u obvezne prijaviti na obvezna osiguranja?

Doprinose nisu dužni plaćati umirovljenici koji su korisnici: starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti, odnosno potpunoga gubitka radne sposobnosti. Poljoprivrednici učenici ili studenti – kod ovih poljoprivrednika radi se o uvjetnom oslobađanju: a) učenici i studenti koji se redovito školuju te uz redovno školovanje obavljaju djelatnost poljoprivrede, ali obavljanjem djelatnosti poljoprivrede, tj. upisom u Upisnik OPG-a, ne stječu status osiguranika i ne plaćaju obvezne doprinose; b) ako je opseg poslovnih aktivnosti takav da je učenik/student od djelatnosti poljoprivrede porezni obveznik (porez na dohodak u paušalnom iznosu, porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga, porez na dobit), tada je obveznik plaćanja doprinosa. Poljoprivrednici prijavljeni na Zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe ne uspostavljaju status osiguranika uz kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta: a) nisu upisani u OPG, b) od djelatnosti poljoprivrede nisu porezni obveznici. Član OPG-a upisan u Upisnik, a nije u radnom odnosu kod nositelja OPG-a, nema obvezu plaćanja doprinosa ako je: a) umirovljenik, b) osoba na redovnom školovanju (učenik ili student), c) osiguran po drugoj osnovi, npr. negdje je zaposlen. Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik OPGa u svojstvu nositelja ili člana OPG-a, odnosno šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva (čl. 11. Zakona o mirovinskom osiguranju, NN 157/13.- 93/15.). Opširnije o obavezama plaćanja doprinosa možete pročitati u ovom broju Gospodarskog lista na stranicama od 2-5.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 616
Sljedeći članakDozvoljeno podizanje ograde
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.