Imam OPG s farmom muznih krava te posjedujem bager. Zanima me koju vrstu derivata smijem koristiti za navedeni stroj, a da je sukladno propisanom pravilniku kako ne bi dobio kaznu prilikom inspekcijske kontrole?

Sukladno novom Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu (NN br. 29/18) propisan je novi način dodjele prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi. Stoga je u 2017. godini Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo inicijativu za uvrštavanje novih sektora u sastav dodjele kvote za potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja, (tovno svinjogojstvo, pčelarstvo, kopitari (konji, magarci) i peradarstvo). Naime, radi ostvarivanja poljoprivrednika na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom isti mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika te dokazati da je u prethodnoj i/ili tekućoj godini pravovremeno podnio zahtjev za izravnu potporu sukladno Zakonu o poljoprivredi ili da se bavi tovom svinja i brojlera, uzgojem i držanjem kopitara, pčela, kokoši nesilica i izvornih pasmina domaćih životinja i temeljem toga je upisan u evidencijama koje vodi Ministarstvo poljoprivrede i/ili ovlaštena ustanova, i/ili pravni subjekt kojem je sukladno posebnom propisu povjereno vođenje evidencije. S obzirom na navedeno, korisnik može ostvariti pravo na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom temeljem prijavljenih površina i/ili grla stoke u zahtjevu za izravnu potporu u prethodnoj godini i to u količinama utvrđenima u Prilogu 1 Pravilnika. Naime, u slučaju izvornih pasmina domaćih životinja minimalni broj grla za koje se može ostvariti pravo na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom iznosi jedan, dok kod konja minimalni broj grla iznosi tri. Količine plinskog ulja obojanog plavom bojom po korisniku obračunat će Agencija za plaćanja do 15. siječnja tekuće godine, a količine plinskog ulja obojanog plavom bojom temeljem utvrđenih dodatnih prava po korisniku obračunat će Agencija za plaćanja do 30. studenog tekuće godine. Vezano uz eventualni nadzor nad korištenjem goriva koje biste koristili za bager, izvješćujemo da nadzor obavlja Carinska uprava, Ministarstvo poljoprivrede te druga tijela ovlaštena za obavljanje nadzora sukladno posebnim propisima gdje su korisnici dužni u svakom trenutku tijelima nadzora predočiti, omogućiti uvid i dostaviti sve evidencije, isprave i podatke te osigurati nesmetano obavljanje nadzora. Pokazatelji prava na godišnju potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi: voćnjaci, vinogradi, duhan i povrće u programu izravnih potpora 300 l/ha, livade i pašnjaci u programu izravnih potpora 50 l/ha, ostale poljoprivredne površine u programu izravnih potpora 150 l/ha, tov goveda u programu izravnih plaćanja 20 l/grlu, rasplodne krmače u sustavu plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima 40 l/grlu, mliječne krave u sustavu plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima 130 l/grlu, krave dojilje u programu izravnih plaćanja 90 l/grlu, koze i ovce u programu izravnih plaćanja 8 l/grlu, izvorne i zaštićene pasmine: koze i ovce 8 l /grlu, goveda 20 l/ grlu, svinje 20 l/grlu, perad 4 l/uvjetnom grlu (33 kljuna), konji 90 l/grlu, magarci 20 l/grlu.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakZahtjev za informativni izračun mirovine
Sljedeći članakJednokratna isplata dijela mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.