Po kojim uvjetima korisnik mirovine iz II. mirovinskog stupa ostvaruje pravo na jednokratnu isplatu određenog dijela mirovine?

Kad osiguranik uz priznanje prava na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskog stupa ostvaruje pravo i na mirovinu iz II. stupa sredstva s njegovog osobnog računa prenose se u mirovinskom osiguravajućem društvu s kojim sklapa ugovor o mirovini. Stoga, oni osiguranici koji su izabrali ostanak u II. mirovinskom stupu mogu podići 15 % sredstava s osobnog računa u mirovinskom osiguravajućem društvu temeljem ugovora o mirovini, a isplaćuje se samo korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Međutim, navedena isplata se može ugovoriti samo ako je osnovna starosna odnosno prijevremena starosna mirovina veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvećane za 15 %.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakKoju vrstu derivata smijem koristiti?
Sljedeći članakZaštita na radu za poslodavca koji radi samostalno
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.