Je li poslodavac koji sam radi obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu te koju dokumentaciju mora posjedovati poslodavac koji zapošljava osobe u radnom odnosu prema odredbama istog Zakona?

S obzirom da se odredbe Zakona o zaštiti na radu primjenjuju u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca iz navedenog proizlazi da fizičke ili pravne osobe kod kojih ne postoji radni odnos u skladu s općim propisima o radu ili kod kojih nema osoba na radu u skladu s posebnim propisima, nisu obvezne primjenjivati Zakon o zaštiti na radu. Pri tome treba imati u vidu da je osoba na radu fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično), dok je poslodavac fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove. Sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan: izraditi procjenu opasnosti radnih mjesta, izraditi opasnosti za rad na računalu, osnovati odbor za zaštitu na radu, ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu sa stručnjakom zaštite na radu, imenovati ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu, imenovati povjerenika radnika za zaštitu na radu, osposobiti radnike za rad na siguran način, osposobiti radnike za zaštitu od požara, osposobiti radnike za pružanje prve pomoći, ispitati radnu opremu i radni okoliš, ispitati električne instalacije, gromobranske instalacije i hidrantsku mrežu, izraditi Plan evakuacije i spašavanja.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakJednokratna isplata dijela mirovine
Sljedeći članak2 OPG-a na istoj adresi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.