Susjed je do naše međe sagradio kotlovnicu za centralno grijanje na drva i dimnjak od elemenata koji svojom visinom nije dobar te svi ispušni plinovi idu prema našoj parceli i zadimljuju nam kuću ulazeći kroz otvore na kući. Na naše višekratno inzistiranje da dogradi dimnjak nije reagirao. Obratili smo se komunalnom redaru na našem području, a niti on nije ništa poduzeo. S obzirom da susjed krši Zakon o vlasništvu, čl. 110 i narušava dobrosusjedske odnose i ugrožava nam zdravlje štetnim emisijama iz dima, molimo vas da nas uputite kome da se obratimo?

Dimnjaci se grade u skladu s propisima o gradnji, a posebno Zakonom o gradnji (,,Narodne novine“, broj: 153/13 i 20/17) i Tehničkim propisima za dimnjake u građevinama (,,Narodne novine, broj: 3/07). Zakonom o zaštiti od požara (,,Narodne novine“, broj: 92/10) propisani su uvjeti i načini zaštite od požara te sprječavanje opasnosti za život i zdravlje ljudi. Želite li provjeriti je li susjedov dimnjak sagrađen u skladu s propisima i pravilima struke, možete zatražiti da to provjere ovlašteni područni dimnjačar, građevinski inspektor te inspekcija iz područja zaštite od požara. Ako utvrde da susjedov dimnjak nije sagrađen u skladu s propisima i pravilima struke, da dim iz dimnjaka ugrožava zdravlje ljudi te da postoji opasnost od požara, nadležne inspekcije mogu narediti susjedu za poduzme mjere potrebne za ispravljanje postojećeg stanja. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima štite se susjedska prava pa ste putem nadležnog općinskog suda ovlašteni od susjeda tražiti da poduzme sve mjere da se onemoguće prekomjerne imisije dima iz njegovog dimnjaka u vašu kuću.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 627
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 629
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.