Vlasnik sam nekretnine do koje vodi pristupni put koji je u vlasništvu druge osobe (susjeda). Zatražio sam lokacijsku dozvolu, a u nadležnoj službi upućen sam da sa susjedom treba sklopiti ugovor o služnosti puta. Jesam li dužan s vlasnikom puta sklopiti ugovor o služnosti ili to trebam učiniti s lokalnom zajednicom, i koja su prava vlasnika takvog puta?
Niste dužni sklopiti ugovor o služnosti puta, ali je to u vašem interesu. Dok i u zemljišnim knjigama nemate sklopljen upisan ugovor o služnosti puta, nećete moći ishoditi ni lokacijsku niti građevinsku dozvolu za gradnju na svom zemljištu. Ugovor o služnosti puta trebate sklopiti s vlasnicima puta. Vlasnici puta daju vam pravo provoza i prolaza (pješačkog i motornim vozilima) po svojoj nekretnini do vaše nekretnine i ne smiju činiti ništa što bi onemogućavalo ili bitno otežavalo izvršavanje služnosti, a ako se promijene okolnosti zbog kojih vaše korištenje nekretnine nije potrebno, mogu tražiti ukidanje služnosti puta. Pritom su dužni razmjerno načinu korištenja zajedno s vama održavati put. Ugovor o služnosti puta treba provesti u zemljišnim knjigama suda na čijem se području put nalazi.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakOPG i plaćanje doprinosa
Sljedeći članakBiogorivo – čista zarada!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.