Zanima me nešto više o obavljanju vezanih obrta od strane osoba s odgovarajućim visokim obrazovanjem.

Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (Narodne novine, br. 42/08). Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna ako uz opće uvjete udovoljavaju i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom. Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem ako je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima, no dužne su u roku od tri godine od dana upisa obrta u Obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje. Zakonom o obrtu definirane su kategorije osoba koje mogu pristupiti polaganju majstorskog ispita. 1) osobe koje nakon položenog pomoćničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 2) osobe koje nakon završetka neodgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja, opće srednjoškolskog obrazovanja ili obrazovanja u umjetničkim srednjim školama imaju najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 3) osobe s položenim pomoćničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana; 4) osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 5) osobe s neodgovarajućim srednje strukovnim ili općim srednje školskim obrazovanjem te obrazovanjem u umjetničkim srednjim školama ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje godinu dana radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakIznimke od plaćanja obveznih doprinosa
Sljedeći članakObrt i poslovni prostor
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.