Pravni savjeti pitanje br. 631

27

Želim otvoriti obrt, no ne znam na što obratiti pozornost što se tiče poslovnog prostora?

Temeljem posebnih propisa za pojedine obrtničke djelatnosti (npr. trgovina, ugostiteljstvo, putničke agencije itd.) iste se mogu početi obavljati samo u propisno uređenom poslovnom prostoru i to nakon što nadležno tijelo utvrdi da poslovni prostor i oprema ispunjavaju određene minimalne tehničke uvjete (skraćeno – MTU). Tako je temeljem odredbe članka 136. Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13) propisano da se izrađena građevina smije početi koristiti, odnosno staviti u pogon tek kad se za nju može izdati rješenje o obavljanju djelatnosti po posebnom propisu i to nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu. S obzirom na navedeno, odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u određenom poslovnom prostoru, tj. građevini može se izdati samo ako je za poslovni prostor, odnosno građevinu izdana uporabna dozvola. Međutim, predviđene su i iznimke od navedenog pravila, tako da se u određenim slučajevima odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti može izdati i za poslovni prostor, odnosno građevinu za koju nije izdana uporabna dozvola, naravno uz uvjet da su ispunjeni drugi propisani uvjeti. To su sljedeći slučajevi: odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u novom poslovnom prostoru, tj. građevini te rekonstruiranoj i adaptiranoj građevini za koju nije potrebna građevinska dozvola izdaje se ako za istu postoji pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevina. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izgrađenoj na temelju građevinske dozvole, odnosno lokacijske dozvole do stupanja na snagu Zakona o gradnji (1. siječnja 2004.) može se izdati ako je stranka uz zahtjev priložila građevinsku dozvolu, odnosno navedenu lokacijsku dozvolu koja je postala konačna prije 1. siječnja 2004. i na kojoj je konačnost potvrđena. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izrađenoj, odnosno rekonstruiranoj ili saniranoj u sklopu projekata obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstva i projekata Ministarstva kulture može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine odnosno prostora provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti i dr.). Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini čija je građevinska dozvola ili druga odgovarajuća dozvola odnosno dokumentacija uništena ili nedostupna uslijed ratnih ili prirodnih razaranja te za građevine za koje u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola nije bila potrebna, može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je navedena dokumentacija uništena, odnosno nedostupna iz navedenih razloga (potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela državne, uprave nadležnog za poslove graditeljstva ili drugog nadležnog tijela (arhiv i slično). Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izgrađenoj bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968., a koja se smatra izgrađenom na temelju građevinske dozvole, može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. (potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela državne uprave nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina o vremenu izgradnje građevine, a ako snimanje zemljišta za odnosno područje nije provedeno prije navedenog datuma rada, drugi dokaz poput računa za električnu energiju, komunalna davanja, građevinski materijal, ugovor o gradnji građevine i dr.). Naravno ovu činjenicu moguće je dokazivati i svim drugim dokaznim sredstvima.

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 630
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 632
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.