Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju proširen je krug osoba koje mogu raditi uz istovremeno korištenje mirovine, pa me zanima koje su to osobe?

To su korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena (i bez prestanka radnog odnosa uz izmjenu ugovora o radu) uz isplatu pune mirovine; korisnici starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, a ako se zaposle s punim radnim vremenom uz isplatu 50 % mirovine; korisnici prijevremene starosne koji se zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Napominjemo da korisniku mirovine tijekom zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža, ako je ista povoljnija za osiguranika.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakŠto se smatra prihodom od poljoprivredne djelatnosti?
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 644
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.