Pravni savjeti pitanje br. 645

58

Na koji način je moguće provesti prodaju ili darovanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva drugoj fizičkoj osobi koja nije član uže obitelji, već se radi o trećoj osobi? Također, postaju li osobe upisom na OPG i obveznici mirovinskog osiguranja te mogu li studenti biti nositelji OPG-a? Kako se mogu ostvariti prava za dodjelu poticaja?

Sukladno članku 10 a. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (NN 76/11 i 42/13) prijenos obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u cijelosti može se obaviti na temelju pravnog posla ili pravomoćnog rješenja nadležnog tijela na stjecatelja fizičku ili pravnu osobu uz zadržavanje MIBPG-a gospodarstva koje se prenosi. Pravni posao kojim se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može prenijeti je zapravo ugovor (o prijenosu poljoprivrednog gospodarstva, o prijenosu gospodarske cjeline), s time da prijenos obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u cijelosti znači da se na novog nositelja prenose sva prava i sve obveze koje je dotadašnji nositelj imao glede predmetnog poljoprivrednog gospodarstva kao i svi resursi koje poljoprivredno gospodarstvo posjeduje (zemlja, stoka, mehanizacija, objekti i dr.). Osnovni uvjeti za ostvarivanje izravne potpore propisani su Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu (NN 21/19). Nastavno na upit za doprinose, nositelj i članovi OPG-a koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, upisom OPG-a u Upisnik postaju obveznici mirovinskog osiguranja. S obzirom da Agencija za plaćanja nije nadležna za takva pitanja, za sve dodatne informacije u vezi doprinosa molimo da se obratite HZMO- u, HZZO-u i nadležnoj poreznoj upravi. Osoba može imati status redovnog studenta i istovremeno biti nositelj OPG-a te podnositi Zahtjev za izravne potpore. Nositelj i članovi OPG-a koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, upisom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik postaju obveznici mirovinskog osiguranja. Za više informacija možete obratiti nadležnoj ispostavi HZMO, odnosno Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 644
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 646
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.