Koja se površina smatra prihvatljivom za izravna plaćanja u poljoprivredi te koje je minimalne uvjete korisnik programa izravnih plaćanja dužan ispunjavati?

Prihvatljivom površinom u smislu Uredbe (EU) br. 1307/2013 smatra se ona poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu za koju korisnik podnosi zahtjev za dodjelu ili aktiviranje prava na plaćanja koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak ili trajni nasad i na kojoj se obavlja poljoprivredna aktivnost i upisana je u ARKOD sustav u skladu s pravilnikom kojim se uređuje evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta. Prihvatljiva površina je i ona koja je odobrena za programe potpore u sektoru vina u skladu Uredbom (EU) br. 809/2014, upisana u ARKOD sustav pod vrstom uporabe iskrčeni vinograd. Iznimno od navedenog, prihvatljiva je i poljoprivredna površina koja se privremeno koristi i za nepoljoprivredne aktivnosti, ako poljoprivredne aktivnosti i dalje prevladavaju, s time da su nepoljoprivredne aktivnosti sajam, manifestacije, izložbe, iznajmljivanje površine za parkiranje, kampiranje i slične aktivnosti, a dozvoljene su u trajanju od najviše 30 dana godišnje. Minimalni uvjeti koje je korisnik programa izravnih plaćanja dužan ispunjavati kako bi održavao poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili obradu su: održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije; održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.), bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu i poštivanje ostalih pravila višestruke sukladnosti. Poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu, da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakDarovanje OPG-a
Sljedeći članakNa koji se način određuje godišnji iznos izravnih plaćanja poljoprivrednika?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.