Stanujemo u zgradi s pet stanova na tri etaže. Naši susjedi na trećoj etaži proširili su svoj stan na zajednički dio zgrade, odnosno na hodnik iz kojeg se ulazi na tavan. To proširenje učinili su prije sklapanja kupoprodajnog ugovora za stan, pa su postali ugovorni vlasnici i toga dijela. Uočili smo da projektnom dokumentacijom nije ucrtan ulaz u tavan. Čak je etažiranjem njihovom stanu pripojeno proširenje na hodnik. Upozorili smo voditelja projekta na tu grešku, ali nismo postigli ništa, pa smo odbili potpisati ugovor o etažiranju. S obzirom na to da vlasnici proširenog stana imaju kupoprodajni ugovor u kojem je i taj sporni dio, je li moguće da suvlasnici zgrade nemaju pristup tavanu?
Moguće je da suvlasnici zgrade nemaju pristup tavanu, odnosno da je pristup tavanu ili krovu moguć kroz stan koji je nečije vlasništvo. Pretpostavljam da nije riječ o gospodarskom tavanu, odnosno o tavanu koji je podijeljen i koji ste vi kao stanari koristili jer u tom bi slučaju prigovarali kada je došlo do proširenja stambenog prostora na taj zajednički dio. Ako u projektu nije ucrtan ulaz u tavan, a ulaz postoji, moguć je pristup preko tog ulaza. Moguće je da prilikom gradnje zgrade nije predviđen slobodan stalni pristup na tavan svim suvlasnicima, ali ako je potrebno otići na tavan ili na krov radi popravka antene ili slično, vlasnik stana u kojem se nalazi otvor preko kojeg je moguć pristup na tavan dužan je to omogućiti.

Prethodni članakUzgoj šparoga presadnicama
Sljedeći članakHBOR malim izvoznicima i izvoznicima početnicima osigurao 5 milijuna kuna izvoznog prometa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.