Vlasnik sam kuće koja je u dvorištu imala drvarnicu koja se sama srušila 1977. g. Želim na tom istom prostoru sagraditi garažu, ali su mi rekli da ne mogu podnijeti zahtjev za gradnju ako nisam vlasnik zemljišta. Na toj nekretnini ima devet suvlasnika od kojih nas je još troje na životu. Zanima me koji je postupak da u zemljišnim knjigama sredim zemljišno-knjižno stanje tako da sam upisan kao jedini vlasnik?
Kod nadležnog općinskog suda (suda na čijem se području nalazi vaše zemljište) trebate pokrenuti tzv. zemljišno-knjižni ispravni postupak. Za pokretanje takvog postupka trebate sudu predati prijedlog uz koji ćete priložiti zemljišno-knjižni izvadak za parcelu čije vlasništvo sređujete, kao protustranke ćete navesti osobe koje su osim vas upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici, ako su osobe umrle trebate navesti njihove nasljednike. Ako se ne zna gdje stanuju osobe upisane u zemljišnim knjigama, sud će tijekom postupka izdati oglas u Narodnim novinama. Tijekom postupka će sud odrediti očevid na licu mjesta s vještakom geodetske struke kako bi utvrdio o kojoj se točno nekretnini radi (identifikacija nekretnine). Nakon provedenog postupka sud će donijeti odluku koja će se, kada postane pravomoćna, provesti u zemljišnim knjigama. Vođenje ovakvih postupaka zahtijeva stručno znanje pa vam savjetujem da angažirate odvjetnika. Ukoliko nemate novčanih sredstava za plaćanje odvjetnika možete se u sudu raspitati o vašem pravu na besplatnu pravnu pomoć ili se obratiti u Hrvatsku odvjetničku komoru sa zahtjevom da vam se dodijeli odvjetnik koji će vas zastupati bez prava na naknadu za što morate zadovoljavati strogo određene uvjete. Kada u zemljišnim knjigama nekretnina bude upisana na vaše ime zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole priložit ćete novi zemljišno-knjižni izvadak kao dokaz da ste vlasnik nekretnine.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakProblem odvodnje oborinskih voda i kanalizacije
Sljedeći članakKreće Program mlijeka u školama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.