Imam staru zalihu rakije oko 50 litara, a bavim se uzgojem kupina u Dalmaciji. Zanima me kako i na koji način je moguće prodavati liker od kupine? Upisan sam u upisnik poljoprivrednika te nemam otvorenu dodatnu djelatnost. 

ODGOVOR

Prije svega, morate imati registriran OPG (što imate), a onda i dopunsku djelatnost. Zatim se morate registrirati kao subjekt u poslovanju s hranom. Zbog toga je potrebno zadovoljiti određene minimalne uvjete te se na koncu upisati u u registar trošarinskih obveza. Prvi korak je upis u Registar destilatera u Ministarstvu poljoprivrede. U njega su se dužni upisati svi poljoprivrednici koji proizvode rakije, likere i sve druge proizvode na bazi alkohola. Upisuje se pravna ili fizička osoba koja posjeduje uređaje i postrojenja za provođenje destilacije, provodi destilaciju i proizvodi godišnje više od 20 litara apsolutnog alkohola.

Uz obrazac, potrebno je priložiti i druge dokumente ovisno o statusu (pravne ili fizičke osobe): Izvod iz sudskog registra, Obrtnicu, Rješenje o upisu u Upisnik OPG-ova, Izvod iz Upisnika proizvođača grožđa, vina i voćnih vina te dokaz da je legalna građevina u kojoj je instalirana destilerija (lokacijska dozvola ili građevinska dozvola).

Drugi korak je upis u Upisnik dopunskih djelatnosti. Zahtjev se podnosi u APPRRR. Ako je prosječni godišnji dohodak od destilerije manji od polovice ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a, tada ta djelatnost pripada kategoriji dopunske djelatnosti. Nositelj dopunske djelatnosti može biti član OPG-a koji se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda u etilni alkohol.

Treći korak je registracija objekta (destilerije) u kojem se obavlja djelatnost s hranom, u Ministarstvu zdravstva. Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen konzumaciji, sukladno Zakonu o hrani.

Četvrti korak je upis u Registar trošarinskih obveznika u Ministarstvu financija, odnosno Carinskoj upravi. Svaka pravna ili fizička osoba koja proizvodi etilni alkohol mora podnijeti prijavu za upis teritorijalno nadležnom carinskom uredu. I to najkasnije osam dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti te prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave, kao i prestanak djelatnosti. Registrirani destilater mora voditi evidenciju o proizvodnji, prometu i kvaliteti destilata te vrsti i količinama sirovine. Jednom godišnje treba dostaviti Ministarstvu poljoprivrede podatke o proizvodnji, nabavkama, prodaji i zalihama za prethodnu kalendarsku godinu. U proizvodnji alkohola, poljoprivrednik treba koristiti većinom vlastitu sirovinu, odnosno osnovni sastojak prerađenog proizvoda mora potjecati s poljoprivrednog gospodarstva, a dio može biti od tuđe sirovine (do 50 %).

Prije stavljanja prerađenog proizvoda na tržište, morate napraviti analizu na Zavodu za javno zdravstvo. Ministarstvo poljoprivrede vodi evidenciju i malih proizvođača koji proizvode za vlastite potrebe. Oni se također moraju prijaviti preko Obrasca UPD. Oni koji proizvode do 20 litara stopostotnog alkohola godišnje također su trošarinski obveznici. Moraju se prijaviti nadležnoj carinskoj ispostavi kako bi platili paušal na svoje kotlove za destilaciju.

Za kotlove kapaciteta do 100 litara iznos paušala je 100 kuna. Za kotlove veće od sto litara paušal je 200 kuna.Treba napomenuti da mali proizvođači jakih alkoholnih pića ne mogu svoje proizvode stavljati na tržište. Zakonodavac treba hitno pojednostavniti ovu proceduru, a do tada poljoprivrednici mogu potražiti pomoć u Ministarstvu poljoprivrede. Naime, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva organizira tečajeve za registrirana poljoprivredna gospodarstva. Na njima se obrađuju teme, odnosno zakonodavstvo od berbe do plasmana proizvoda na tržište, kao i označavanja proizvoda. Preporuka je da se obratite nadležnoj Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u ribarstva.

Prethodni članakBarni od jagoda
Sljedeći članakNeovlašteno uzimanje poticaja za zemljište
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.