U planski izgrađenim naseljima, država dodjeljuje velika zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća. Zbog zaštite imovine vlasnici ograđuju zemljišta. Od kojih se materijala može podizati ograda, koju visinu ograda ne smije prelaziti, ako se zemljište nalazi u smjeru istok-zapad? Na kojem se mjestu ograda smije podizati, s obzirom na granicu susjedovog zemljišta?

Vlasnik nekretnine je dužan s desne strane svojeg glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor. Znači, dužan ga je razdvojiti od susjedova prostora. Izuzetak je ako nije drugačije propisano ili postoji neki drugi mjesni običaj. Vlasnik ograde dužan je održavati u dobrom stanju svoju ogradu. Posebno je to dužan ako postoji opasnost od nastanka štete susjedu ili trećim osobama. Ograde mogu biti i zajedničke ako su u suvlasništvu susjeda s obje strane međe.

Zajedničku ogradu svaki susjed može upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine. Međutim, ne smije činiti ništa čime bi oštetio ogradu ili što bi njegova susjeda sprječavalo da upotrebljava ogradu sa svoje strane. Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove. Suvlasnici solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana uobičajenom u stanju. Na izgradnju ograda primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Jednostavne i druge građevine koje su određene Pravilnikom mogu se graditi i bez građevinske dozvole.

Građenju takvih građevina i izvođenju radova može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano Pravilnikom. Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi ograda visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu; ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu, odnosno zid do najviše točke ograde, odnosno zida.

Savjetujem da prije početka gradnje ograde razgovarate sa susjedima i da ih obavijestite o namjeri gradnje ograde. Sve kako bi izbjegli moguće nesuglasice. Također i da zatražite savjet arhitekta kako bi gradnja bila u skladu s pravilima struke i propisa.

Prethodni članakKoje kategorije poljoprivrednika ne plaćaju obvezne doprinose?
Sljedeći članakNezaposleni i prijava na obvezno zdravstveno osiguranje
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.