Možete li mi odgovoriti nakon koliko godina zastarijeva komunalna naknada?

ODGOVOR

Komunalna naknada predstavlja novčano javno davanje koje se plaća za održavanje komunalne infrastrukture i druge svrhe pod uvjetima propisanim Zakonom o komunalnom gospodarstvu; (Narodne novine, broj 68/18., 110/18. i 32/20., dalje u tekstu: ZKG). Posebnu pozornost treba obratiti i na stavak 8. članka 2. OPZ-a (Općeg poreznog zakona). Njime se propisuje da se odredbe OPZ-a o porezima na odgovarajući način primjenjuju i na druga javna davanja propisana OPZ-om (a koja se za potrebe primjene OPZ-a, sva u OPZ-u nazivaju porezima), ponovno uz naznaku supsidijarnosti OPZ-a, ako njime ili posebnim propisom nije uređeno drugačije.

Znači da se, ako posebnim propisom, kojim je uređeno to javno davanje nije drugačije propisano; a javno je davanje u nadležnosti poreznog tijela, glede postupovnih odredaba primjenjuju odredbe OPZ-a. U svemu što nije propisano OPZ-om, u skladu s odredbom članka 4. OPZ-a, primijenit će se supsidijarno odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Dakle, posebnim propisom ZKG ovlast za utvrđivanje i naplatu komunalne naknade dana je u nadležnost upravnih tijela jedinice lokalne samouprave. One se u smislu članka 3. OPZ-a imaju smatrati poreznim tijelom.

Ako ovu odredbu tumačimo u skladu s odredbom članka 2. stavka 8. OPZ-a, prema kojoj se sve odredbe OPZ-a koje se odnose na poreze, na odgovarajući način primjenjuju i na druga javna davanja, jasno je da se pojmom poreznog tijela mora obuhvatiti i ona tijela državne uprave. Također i JLRS; u njenom su djelokrugu utvrđivanje/nadzor/naplata ne samo poreza već i drugih javnih davanja, kako su pojmovno određeni u članku 2. OPZ-a. Pravila o poreznoj zastari propisana odredbama OPZ-a primjenjuju se u poreznom postupku. U njemu porezna tijela primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. Osim ako posebnim propisima za pojedina druga javna davanja nije uređeno drugačije.

Za odluku o primjeni odredaba OPZ-a o zastari, prethodno je nužno utvrditi je li posebnim propisom koji se primjenjuje za određenu naknadu koja je prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao lex specialis, porezno tijelo nadležno za utvrđivanje ili naplatu ili nadzor.

Ako je porezno tijelo nadležno za samo jednu vrstu od propisanih oblika (utvrđivanje ili nadzor ili naplatu), na predmetnu vrstu davanja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe OPZ-a. Ako zakon, odnosno drugi propis kojim je reguliran predmetni oblik davanja, sadržava odredbe o zastari prava na utvrđivanje naknade, zastari prava na naplatu ili zastari prava na povrat naknade, primjenjivat će se odredbe toga zakona kao lex specialis.

Prema ZKG, rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva. Rješenje o komunalnoj naknadi donosi se i ovršava u postupku. I to na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije (članak 100. stavak 3. ZKG-a).

S obzirom na to da su odredbe o zastari materijalno-pravne prirode, a budući da poseban zakon (ZKG) upućuje samo na primjenu postupovnih odredaba OPZ-a o provedbi prisilne naplate; smatramo da ne postoji pravni temelj za primjenu odredbi OPZ-a koje se odnose na poreznu zastaru. Stoga smo mišljenja, da se na zastaru obveze komunalne naknade primjenjuje rok zastare za povremena potraživanja propisan člankom 226. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05.; 41/08.; 125/11., 78/15.; 29/18.), koji propisuje da tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.

​IZVOR: Ministarstvo financija

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesna pitospora
Sljedeći članakNe kasnite s cijepljenjem pasa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.