Ratarstvo pitanje br. 13

27

Prošle godine kad sam vadio krumpir, bio je nagrižen – i u gomoljima i u zemlji nalazili su se nekakvi crvi. Mogu li i ove godine saditi krumpir n istoj površini i o kakvim se crvima radi?
Krumpir je kultura koja i kada je potpuno zdrav, mora se uzgajati u dovoljno širokom plodoredu. Pogotovo se ne smije saditi na istu površinu kada je već bio zaražen. Prilikom vađenja u zemlji i u gomoljima krumpira bili su „crvi“, gomolji krumpira oštećeni i do 30%. Detalnijeg opisa nema. „Crvi” u tlu i u gomoljima mogle bi biti gusjenice krumpirovog moljca, ličinke žičnjaka, gusjenice sovica pozemljuša i dr. No bez obzira o čemu se radilo, na toj površini ne smije se u ovoj godini saditi krumpir, a kada će se to ponovo moći, može se pouzdano reći tek kada se utvrdi o kojoj se vrsti štetnika radi.

mr. Chiara PAGLIARINI

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 15
Sljedeći članakVrt pitanje br. 15
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.