Gdje mogu nabaviti sjeme žute mrkve za prehranu domaćih životinja (svinja), kakvo su imale naše bake. Ovo koje se trenutno reklamira kao žuta mrkva za hranidbu domaćih životinja, nije ni u čem slično onom „starinskom“ koje se sijalo na strništima nakon žetve pšenice i sl. u mjesecu srpnju.
U ludbreškom kraju se nekad proizvodila stočna mrkva Ljubljanska žuta. Sorta stočne mrkve Ljubljansko rumeno (Ljubljanska žuta) je sorta koju je Semenarna Ljubljana upisala na listu čuvanih sorti i nalazi se u EU katalogu. Sortu održava Semenarna Ljubljana na selekcijskom centru u Ptuju i proizvodi osnovno sjeme. Zastupnici u Hrvatskoj su Poljopromet d.o.o. i Cipro d.o.o.

prof. dr. sc. Ana POSPIŠIL

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 355
Sljedeći članakVrt pitanje br. 20
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.