Ratarstvo pitanje br. 17

28

U članku «Potrebe povrća za vodom» u tablici 1. , navedene su količine za vodom po kulturama. Za rajčicu stoji 25 mm tjedno. Obzirom da sam mali vrtlar, hobist, za vlastite potrebe, a ne stručnjak, molim objašnjenje jedinice «25 mm tjedno». Koliko je to vode po biljci ili kvadratnom metru tla dnevno ili tjedno?
Količina oborina ili količina vode koja se dodaje navodnjavanjem mogu se izraziti u mm (milimetrima) ili l/m2 (litrama po metru kvadratnom). Dakle, 25 mm je 25 litara po m2 tjedno. U početku vegetacije dovoljno je 10 do 15 l/m2, a kasnije u punoj vegetaciji i u berbi 25 do 30 l/m2 tjedno. Naravno, ne dodaje se sva tjedna količina u jednom obroku. Najbolje je, spomenutih 25 litara podijeliti u dva do tri obroka, odnosno, zalijevati rajčicu svaki drugi ili treći dan. Ako se zna da se po m2 najčešće sade 3 do 4 biljke, lako je izračunati količinu vode po biljci u jednom obroku: 25 l/m2: 3 obroka tjedno = 8,3 l/m2 po obroku 8,3 l/m2 po obroku: 4 biljke/m2 = cca. 2 l/ biljci svaki drugi dan Za biljku je bolje ako vlaga u tlu manje varira, odnosno, poželjno je održavanje određene vlažnosti tla. Neujednačene vlažnost tla i česte promjene mogu dovesti do pucanja plodova zbog razlike u brzini rasta unutarnjeg i vanjskog dijela ploda. Stoga, ako ste u mogućnosti, preporučam svakodnevno zalijevanje biljaka (bez vlaženja lišća) manjom količinom vode.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 107
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 134
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.