Uzgajam povrće bez upotrebe pesticida. Na koji način mogu sačuvati luk i krumpir nakon vađenja da ne proklijaju? Postoji li ekološki prihvatljiv pripravak za tretiranje tih kultura?
Manje količine dušika, racionalna opskrbljenost vodom i pravovremena berba osiguravaju bolju otpornost na proklijavanje tijekom čuvanja. Vađenjem kad je 20 do 50 % stabljika poleglo dolazi do manjeg i sporijeg proklijavanja lukovice. Poželjno je suho i toplo vrijeme tijekom vađenja lukovice. Po potrebi lukovice se nakon vađenja dosušuju na suncu. Prilikom čišćenja potrebno je ostaviti vrat lukovice dužine oko 2 cm. Optimalni uvjeti čuvanja su temperatura 0 °C i relativna vlažnost 65 do 70 %. Najbolje se čuvaju suhi i neoštećeni gomolji pri temperaturi 4 do 5 °C i 90 do 95 % relativne vlage zraka. Ako imamo ozlijeđenih gomolja, prvih 15 do 20 dana temperatura čuvanja bi trebala biti 10 do 14 °C kako bi rane zacijelile, a nakon toga se temperatura postupno snižava. Mladi krumpir ne bi trebalo čuvati na temperaturama nižima od 10 °C. Od ekološki prihvatljivih pripravaka, za sprječavanje klijanja luka nema registriranih pripravaka. Za sprječavanje klijanja krumpira može se primijeniti vodikov peroksid u vidu fine magle neposredno nakon sušenja i unošenja u skladište s ponavljanjem svakih 5 tjedana. Mogu se upotrijebiti i esencijalna ulja majčine dušice i mente, također u vidu magle. Ulje mente se primjenjuje na početku skladištenja u količini 100 ml/t krumpira. SlIjedeće aplikacije se provode u razmacima od mjesec dana, u količini 30 ml/t. Kemijsko sredstvo koje se može primijeniti za obje kulture je Fazor SG. To je regulator rasta na bazi maleinskog hidrazida za primjenu na otvorenom prostoru za sprječavanje klijanja skladištenja. Primjenjuje se za luk kozjak, luk i češnjak u količini 4,0 kg/ha uz utrošak vode 300 do 600 l/ha (otprilike 2 tjedna prije berbe). Za krumpir se primjenjuje u količini 5 kg/ha uz utrošak vode 300 do 600 l/ha, u vrijeme kada su gomolji krumpira veličine najmanje 25 mm, što je otprilike 2 tjedna nakon cvatnje neposredno prije odumiranja cime. Karenca je 14 dana za luk i češnjak, a 21 dan za krumpir. Dozvoljeno je jedno tretiranje u sezoni za luk i češnjak, te dva tretiranja za krumpir.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Prethodni članakRezultati inspekcijskih nadzora voća i povrća u trgovačkim lancima
Sljedeći članakMinistar Tolušić potpisuje ugovore o sufinanciranju izrade specifikacije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.