Ratarstvo pitanje br. 27

29

Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Pokušali smo ga uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok. Zanima nas koja je to vrsta korova i s kojim ga herbicidom možemo uništiti?

Korovna vrsta sa slike jest Panicum capillare – vlasnasto proso. Vrsta je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 15. st. kao ukrasna vrsta (dekoracija cvjetnih aranžmana), dok se u Hrvatskoj prvi put spominje 60-ih godina prošlog stoljeća. Problematika suzbijanja ove vrste usko je povezana s njenom biologijom, točnije vremenom nicanja u usjevu, ali i s morfologijom. Naime, za razliku od ostalih korovnih trava, ova vrsta prekrivena je sitnim gustim dlačicama bijele boje. Dlačice koje se razvijaju na biljci prilikom aplikacije smanjuju kontakt herbicida s biljkom te onemogućuju kvalitetnu apsorpciju djelatne tvari što nerijetko rezultira lošim učinkom herbicida. Osim morfoloških karakteristika, biologija, točnije vrijeme nicanja, doprinosi izbjegavanju herbicidnog tretmana. Prema vremenu nicanja korovnih vrsta u usjevu kukuruza, korove dijelimo u tri skupine: rano nicajuće (npr. loboda), srednje nicajuće (npr. koštan) i kasno nicajuće. Prema vremenu nicanja proso pripada skupini kasno nicajućih korovnih vrsta što znači da mu je za početak nicanja potrebna akumulacija temperature iznad 10°C, dok primjerice loboda kao ranonicajuća korovna vrsta, niče akumulacijom temperatura iznad 3°C. Gledano kalendarski, proso započinje s nicanjem koncem svibnja, a vrhunac nicanja odvija se početkom lipnja. U tom razdoblju većina korovnih vrsta u kukuruzu već razvija nekoliko listova, a korovne trave kao što su koštan i muhar već polako ulaze u stadij busanja. Kasnim nicanjem u kukuruzu često izbjegne aplikaciju herbicida, pa se pojava u polju može tumačiti lošijim učinkom herbicida. Kod suzbijanja ove vrste potrebno je odrediti pravovremenu aplikaciju temeljem praćenjem ponika prosa i poznavanjem razvojne faze kukuruza i razvojne faze prosa. Upravo zbog kasnog i razvučenog nicanja ove vrste herbicidi koji se primjenjuju u pre-em roku ili ranom post-em roku najčešće nisu dovoljno učinkoviti. Stoga, ako je parcela zakorovljena s ovom korovnom vrstom, preporuka je herbicide primijenjivati u post-emergence roku. Kao i ostale korovne trave (vrste iz porodice Poaceae) i prosa u usjevu kukuruza su osjetljiva na herbicide ALS inhibitore (sulfonilureja herbicidi), dok su nešto manje osjetljiva na herbicide iz skupine triketona (tembotrion i mezotrion) i to u isključivo u ranoj razvojnoj fazi (BBCH 13). Na tržištu se nalazi dosta herbicidnih pripravaka iz skupine ALS inhibitora (foramsulfuron, nikosulfuron, tienkarbazonmetil, rimsulfuron) kao kombinirani pripravci koji uz ove djelatne tvari sadržavaju i djelatne tvari iz drugih kemijskih skupina (npr. mezotrion, izoksaflutol) koji se mogu koristiti za suzbijanje prosa. Odluka o izboru herbicida ovisi o roku sjetve, vremenu nicanja prosa, ostaloj korovnoj flori na parceli, ali i o vremenskim uvjetima. Osim o fazi razvoja prosa, potrebno je voditi računa i o fazi razvoja kukuruza u vrijeme tretiranja. To se posebice odnosi na nešto kasniju primjenu sulfonilureja herbicida koja, u nepovoljnim uvjetima (npr. suša) može dovesti do fitotoksičnih oštećenja kukuruza.

Valentina ŠOŠTARČIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 69
Sljedeći članakZa zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.