Prošle godine išao sam u nešto kasniju sjetvu, iza optimalnih rokova sjetve, ali nisam bio zadovoljan urodom. Klima se mijenja, pa možete li mi ukratko odgovoriti na što treba paziti tijekom sjetve ozimih žitarica?

ODGOVOR

Različite vrste žitarica imaju različite zahtjeve prema stanju tla. Stoga je potrebno prilagoditi sjetvu žitarica na oranične površine koje će im osigurati optimalne uvjete za njihov rast i razvoj. Veliki utjecaj na ostvarivanje visokih prinosa ima pH tla (većina žitarica za svoj rast zahtjeva tla neutralne reakcije) na koji je naročito osjetljiv ječam. Pšenica najbolje uspijeva na dubokim, ilovastim tlima koja također odgovaraju srednje kasnim sortama pšenoraži (tritikale). Skromnija tla pogodna su za uzgoj pira jer njegova sjetva na plodnijim tlima uzrokuje polijeganje.

Pravovremena i adekvatna obrada tla vrlo je bitna za postizanje stabilnih prinosa žitarica. Ako se tlo pravilno ne pripremi za sjetvu, čest je slučaj preplitke ili preduboke sjetve. Vremenske prilike posljednjih godina stalno se mijenjaju, pa većina poljoprivrednih proizvođača pribjegava sjetvi izvan optimalnih rokova sjetve za određenu vrstu. Budući da ne možemo predvidjeti vremenske prilike tijekom zimskih mjeseci, sjetva izvan optimalnih rokova ne bi se trebala provoditi. Često posljednjih godina u mjesecu siječnju i veljači bilježe više temperature od prosječnih. U takvim godinama žitarice nedovoljno busaju, ne postiže se odgovarajući broj klasova po m2 i samim time i smanjeni prinos.

Sjeme koje je preplitko ili posijano na površinu tla nema adekvatnu zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (niske temperature, suša, sunčevo zračenje). Kad zbog tla koje se nedovoljno slegne sjeme dođe na veću dubinu, potrebno mu je više vremena za nicanje. Tako je podložnije napadu biljnih bolesti i štetnika. U oba slučaja ne postiže se adekvatni broj biljaka po m2. Osim s izborom tla, vrlo često se griješi s normama i rokovima sjetve. Valja naglasiti da se zbog različitih uzgojnih uvjeta tijekom vegetacijske sezone apsolutne težine (masa 1000 zrna) kod iste sorte mogu razlikovati u različitim godinama. To svakako prije sjetve treba provjeriti zbog određivanja norme sjetve.

Prije svakog rada, sijaćicu je potrebno prilagoditi na željenu normu sijanja koja se iskazuje u kg/ha. Određena je sklopom biljaka, apsolutnom masom sjemena, uporabnoj vrijednosti sjemena i vremenom sjetve obzirom na agrotehnički rok. Svaka sijaćica ima upute i tablice normi sijanja koje vrlo često ne odgovaraju stvarnim rezultatima prilagođavanja sijaćice. Najpouzdanija metoda određivanja norme sjetve je sjetvenom probom. Žitarice ne pripadaju visoko dohodovnim kulturama. Zato svako smanjenje troškova proizvodnje na koji možemo utjecati pravilnom provedbom svih nabrojenih mjera može donijeti veći prihod.

Prethodni članakSusjed radi probleme na poljskom putu
Sljedeći članakZakorovljeni peradnjak
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.