Posljednjih nekoliko godina su ratarske kulture postale konkurentni i profitabilni hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi. S izvozom žitarica se obično kreće u razdoblju žetve. Tako se u slučaju pšenice 2021. g. od oko 1.100.000 tona više od 40 % izvezlo, prvenstveno u susjednu Italiju. Zatim Austriju te u Bosnu i Hercegovinu.

Na ruku proizvođačima pšenice ide i cijena koja je 2021. g. bila prosječno 1,60 kn/kg. Kretala se od 1,15 kn/kg za stočnu pšenicu, pa do 2,0 kn/kg za premium kvalitetu. Međutim, premium pšenice je bilo svega 3 %. Najviše je bilo treće klase (30 %), druge klase 25 %, četvrte klase 16 %, a prve klase 14 %.

Cijene repromaterijala porasle za 2 do 3 puta!

U prvim mjesecima 2021./2022. cijena žitarica je na svjetskom tržištu značajno povećana. Razloga je više, od povećane post-COVID potražnje za stočnom hranom, visokih cijena energenata i gnojiva te nesigurnih zaliha inputa, pa do Ruske invazije na Ukrajinu. Pogledamo li situaciju na našem tržištu te 2021. g. Vidimo da je prodajna cijena žitarica porasla za više od 20 % u odnosu na prethodnu godinu (pšenica s 1,19 na 1,46 kn/kg). Cijene repromaterijala su porasle za dva do tri puta!

Prema podacima DZS (Državnog zavoda za statistiku) cijene dobara i usluga za tekuću uporabu su u prvom tromjesečju 2022. g. povećane za 45,3 % u usporedbi s 2015.g. Na to je najviše utjecao porast cijena gnojiva, energije, sjemena, sadnog materijala, sredstava za zaštitu bilja, veterinarskih usluga, stočne hrane i ostalih inputa. Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2022. g. porasle su za 20 % u usporedbi s 2015. U odnosu na isto tromjesečje prošle godine više su za 11,4 %.

Usporedba cijena mineralnih gnojiva 2020.-2021.g., kn/kg

2020.2021.
Urea2,486,34
KAN1,754,13
NPK 7:20:303,106,55
NPK 15:15:152,754,90

Ozime žitarice su posebno zanimljive u ovo vrijeme značajnih klimatskih promjena i ekstrema. One su manji rizici ekstremnih pojava u odnosu na kulture koje se siju u proljetnim rokovima i koje u razdoblju vegetacije imaju najtoplija i često ekstremno suha razdoblja.

Ozime žitarice (ječam, pšenica, raž, tritikale) se mogu sijati u razdoblju od listopada do sredine siječnja. Tad su temperature niže od 10 °C. Međutim prema vremenskim prognozama za ovu godinu najavljena je topla jesen. U takvim se uvjetima može očekivati brzo klijanje i nicanje ozimih usjeva. Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica, korovi niskog rasta ne bi trebali značajnije djelovati na urod u odnosu na proljetne kulture (npr. kukuruz).

Neka istraživanja pokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na strategiju suzbijanja korova u žitaricama. Tako se radila jesenska primjena već nakon sjetve i prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati po m2 slakoperke ili pahovke (Apera spica-venti) smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha, a ozimog ječma za 460 kg/ha. Odnosno, 20-30 biljaka broća ili priljepače (Gallium aparine) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode.

Sve ranije navedeno je moglo biti razlog povećanja površina pod ozimim žitaricama. To je povećanje u jesen 2021.g. u usporedbi s 2020.g. bilo za 5,8 %. Na to je najviše utjecala ozima pšenica s povećanjem od 10,3 %. Europska unija planira za sjetvu 2022./2023. također povećati površine pod ozimim žitaricama za 1 %. To je za oko 20,7 milijuna ha ozime pšenice i 4,8 milijuna ha ozimog ječma.

Površine zasijane ozimim žitaricama u jesenskom roku, Republika Hrvatska

 Zasijana površina / ha
2020. godine2021. godine
Ukupno ozime žitarice223.000236.000
     Ozima pšenica145.000160.000
     Ozimi ječam57.00056.000

U razdoblju od 2015. do 2020.g. u ukupnoj proizvodnji žitarica udio kukuruza je 63,2 %, pšenice 25 %, ječma 7,9 %, zobi i tritikalea po 2%, te raži 0,1 %. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2021. g. najviše su zastupljeni pšenica (67,8 %) i ječam (23,7 %). Zanimljivo je pogledati prinose i žetvene površine upravo za ove dvije kulture i to sijane u jesenskom roku.

Žetvene površine i prinosi ozimih žitarica u Republici Hrvatskoj

Ozima pšenica2015.2016.2017.2018.2019.
Površine, ha138.791167.204114.908134.939138.750
Prinosi, t/ha5,45,75,95,45,6
Ozimi ječam
Površine, ha38.62051.65447.19447.06048.476
Prinosi, t/ha4,54,74,94,55,2

Rokovi sjetve

Važno je naglasiti kako bi se sjetva trebala obaviti u optimalnom roku u optimalno pripremljeno tlo. Sjeme ne bi smjelo ostajati na površini tla, pogotovo u kasnijim rokovima sjetve. Ako su omogućeni navedeni uvjeti, sjetva ozimih strnih žitarica se može obavljati do sljedećih rokova:

  • Ozima pšenica do sredine siječnja, uz napomenu da je velika vjerojatnost da će s kasnijim rokovima sjetve dolaziti do smanjenja uroda i hektolitarske mase. Koliko će to smanjenje iznositi ovisi o vremenskim prilikama nakon sjetve. Za dobar urod u ovim rokovima sjetve su ključni kraj ožujka i travanj. Oni bi trebali biti povoljni za rast i razvoj ozime pšenice. Također, usjevi sijani u ovim rokovima podložniji su napadu štetnika (prvenstveno buhača i žitnog balca). Izlaskom iz optimalnih rokova sjetve svakako bi trebalo povećati normu sjetve za 10 do 20 %.
  • Ozimi ječam do kraja siječnja, a već početkom veljače prednost imaju jare forme ječma. Vjerojatnost za smanjenjem uroda u ovim rokovima je vrlo velika. Treba očekivati i napad štetnika, pa se norma sjetve mora povećati, slično kao i kod pšenice.
  • Ozima pšenoraž ili tritikale do kraja siječnja, uz napomenu da prednost u kasnijim rokovima sjetve imaju rane sorte. One će ranije dozreti pa će izbjeći moguće toplotne udare krajem lipnja koji mogu izravno utjecati na urod zrna.
  • Ozima zob se može sijati i u jarom roku sjetve, dakle do sredine ožujka, uz vrlo vjerojatno smanjenje uroda zrna s kasnijim rokom sjetve. Ipak, iskustva proizvođača govore da jare forme zobi ostvaruju bolje urode od ozime zobi u jarom roku sjetve (nakon 1. veljače). Preporučljivo je nakon ovog roka sijati jaru zob.
  • Ozimi pravi pir ne preporučuje se sijati nakon 01.12. budući da se radi o vrsti koja treba dug period hladnog vremena za prelazak iz vegetativne u generativnu fazu te u kasnim rokovima sjetve ova vrsta neće u 100 %-tnom intenzitetu klasati i doći će do značajnog smanjenja ili čak izostanka uroda.

Kalkulacije proizvodnje

Prikazana kalkulacija za pšenicu uzima u obzir najveći prosječni prinos ostvaren u RH (prema podacima DZS). Treba uzeti u obzir da pojedini proizvođači ostvaruju značajno više prinose od prosječnih. U kalkulaciji je korištena prosječna otkupna cijena (1,60 kn/kg). Ona također može varirati ovisno o klasi pšenice, vremenu prodaje i sl.

Prosječni varijabilni troškovi uzimaju u obzir preporučenu tehnologiju proizvodnje na 1 ha površine. I to, utrošeno je 300 kg/ha sjemena i cijena mu je 3,85 kn/kg. To je povećanje od 20 % u odnosu na 2020.g. Mineralna gnojiva su primijenjena u količinama od 300 kg/ha KAN, 80 kg/ha urea, 125 kg/ha NPK 15:15:15 i 300 kg/ha NPK 7:20:30. Cijene mineralnih gnojiva su za 1,5 do 2 puta više od cijena u 2020.g. Sredstva za zaštitu bilja su za više od 50 % skuplja u odnosu na 2020. g. Plavi dizel je sa 6,26 kn/l došao na 8,49 kn/l u odnosu na prošlu godinu.

Izračunati doprinos pokrića (razlika između ukupnog prihoda i varijabilnih troškova proizvodnje) prikazuje proizvodnju pšenice isplativom. Međutim, jako je važno napraviti svoju kalkulaciju sa vlastitim podacima. Jedino tako se može dobiti uvid u isplativost svoje proizvodnje.

Kalkulacija proizvodnje pšenice

Prinos, kg/ha5.900
Cijena, 1 kg1,60
UKUPNI PRIHOD9.440
Sjeme (300 kg/ha, 3,85 kn/kg)1.155
Mineralna gnojiva4.327
Sredstva za zaštitu bilja1.856
Ostali troškovi584
Troškovi mehanizacije1.655
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI7.922
Dobit1.518

Žetva ozimog ječma dolazi oko 8 dana prije žetve pšenice. Obavlja se kad vlaga zrna bude manja od 14 % (posebno je to važno za pivarski ječam). Realno očekivani prinosi ozimog ječma uz provođenje svih agrotehničkih mjera su 6 i više t/ha.

Usporedbom otkupnih cijena za sedmogodišnje razdoblje (TISUP), vidi se kako je pivarski ječam u prosjeku 15 % skuplji od jarog ječma namijenjenog za ishranu stoke. Usporedbom prinosa razlika je 30 % u korist ozimog ječma. Prema DZS prinos ječma je u 2019.g. bio 4,3 t/ha, a prinos ozimog ječma ide i iznad 6 t/ha. Samo prihodovna strana je dovoljna za zaključiti kako je proizvodnja ječma dobar izbor. Omogućuje i do 2000 kn/ha veći prihod od jarog ječma (stočnog).

Otkupne cijene ječma

2015.2016.2017.2018.2019.2020.2021.
Pivarski, kn/kg1,191,141,051,101,040,861,26
Stočni, kn/kg1,000,960,850,990,980,901,22

U kalkulaciji proizvodnje ječma računao se prinos od 6,5 t/ha. U ovoj godini treba računati na 15-20 % niže prinose zbog suše. Kalkulacija je uzela u obzir prosječnu otkupnu cijenu stočnog ječma (prema TISUP-u). Prosječni varijabilni troškovi obuhvaćaju sjeme (200 kg/ha) po cijeni od 2,78 kn/kg, mineralno gnojivo (275 kg/ha KAN, 300 kg/ha NPK 7:20:30, 150 kg/ha NPK 15:15:15) po cijenama iz 2021.g, troškove sredstava za zaštitu bilja i troškove mehanizacije (najam kombajna 690 kn/ha, troškovi vlastite mehanizacije 886 kn/ha).

Kalkulacija proizvodnje ječma

Prinos, kg/ha6500
Cijena, 1 kg1,22
UKUPNI PRIHOD7.930
Sjeme (200 kg/ha, 2,78 kn/kg)556
Mineralna gnojiva3.836
Sredstva za zaštitu bilja1.263
Ostali troškovi352
Troškovi mehanizacije1.576
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI7.583
Dobit u kn347

U ovom je primjeru doprinos pokrića značajno niži u usporedbi sa pšenicom. Također primjer treba prilagoditi svojim podacima jer su rasponi u kojima se kreću otkupne cijene ječma i pšenice veliki. Također i promjene cijena repromaterijala kojima svjedočimo svaki dan.

Pročitajte još:

PRAVOVREMENA OBRADA I SJETVA ZA DOBRE PRINOSE ŽITARICA

KOLIKO KVALITETA SJEMENA UTJEČE NA PRINOS I USPJEH PROIZVODNJE?

SJETVA ŽITARICA – KAD JE NAJBOLJE OBAVITI JU?

ZAŠTITA ŽITARICA OD KOROVA

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaštita žitarica od korova
Sljedeći članakU e-savjetovanju Natječaj za opremu za navodnjavanje
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.