Kvaliteta sjemena uvelike utječe na uspješnost proizvodnje žitarica. Zbog izuzetne važnosti sjemena u poljoprivredi, a time i u nacionalnoj ekonomiji uopće, proizvodnja, dorada, ispitivanje i promet sjemenom u svim državama regulirani su zakonskim propisima. U načelu, u promet se stavlja samo sortno sjeme. U Hrvatskoj, sva pitanja vezana uz sjeme i sjemenarstvo regulirana su Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Pravilnikom o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena.

Sjeme najvažnijih žitarica mogu proizvoditi samo fizičke i pravne osobe, upisane i registrirane u Upisnik dobavljača sjemena. Sjeme ratarskih i industrijskih kultura koje se stavlja na tržište mora udovoljavati propisanim minimalnim zahtjevima kvalitete (tablica 2.). Norme kvalitete sjemena žitarica propisane su Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena žitarica.

Tablica 2. Norme kvalitete sjemena žitarica

Biljna vrstaNajmanja analitička čistoćaNajmanja klijavost
 (težinski %)(% od čistog sjemena)
Pšenica9885
Ječam9885
Raž9885
Tritikale9880
Zob9885

Naši proizvođači dobro znaju da je cijena sjemenske pšenice za oko dva do dva i po puta skuplja od merkantilne. Tako se s pravom pitaju zbog čega tako velika razlika. Sama proizvodnja sjemena zahtijeva znanstveno-stručnu organizaciju, povoljne agroekološke uvjete proizvodnje, visoku tehničku razinu opremljenosti i obučenost proizvođača, te veća ulaganja pa su posljedično troškovi značajno veći od onih u merkantilnoj proizvodnji. Glavni cilj proizvodnje deklariranog (certificiranog) sjemena jest održavanje genetske čistoće sorte. Najvažnija osobina sjemena je klijavost odnosno njegova sposobnost da normalno klije i razvije novu biljku. Stoga se deklarirani sjemenski materijal obavezno testira za sposobnost klijanja.

Tako primjerice prema Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena žitarica iz 2009. godine sjeme pšenice mora imati najmanje 98% čistoće i 85% klijavosti. Nadalje, već u samoj sjemenskoj proizvodnji usjevi se intenzivno zaštićuju od svih štetočinja (bolesti, štetnika i korova). Kemijska zaštita od bolesti je obvezatna agrotehnička mjera u proizvodnji sjemenskih usjeva. Provodi se jedno do dva tretiranja ovisno o stanju usjeva. Dobro je poznato da se sjemenom mogu prenijeti mnoge bolesti. Upravo zaraženo sjeme može biti uzrok jakog napada bolesti i smanjenih prinosa u proizvodnji. Tako se primjerice mrežasta pjegavost plojke, koja je najraširenija i najopasnija bolest ječma uglavnom prenosi zaraženim sjemenom.

Klijanjem zaraženog sjemena gljiva koja uzrokuje ovu bolest sistemično zarazi cijelu mladu biljčicu pa u pojedinim godinama simptomi u usjevu mogu biti vidljivi već u jesen. Nakon žetve sjeme ozimih žitarica se dorađuje na sitima odgovarajućeg promjera. Time se odvajaju neželjene primjese (korovi, štura i oštećena zrna, itd.) i osigurava odgovarajuća frakcija sjemena.U doradi pšenice se odbacuju sve sjemenke čiji promjer je manji od 2,2 mm, što znači da se u kupljenoj vreći deklariranog sjemena nalaze samo sjemenke krupnije od 2,2 mm.

Sjetvom nedorađenog sjemena dobiva se neravnomjerno razvijen usjev s obzirom da zrna koja smo sijali nisu ujednačene veličine.

Dobro je poznato da krupnije sjeme ozimih žitarica klije s većim brojim seminalnih (primarnih) korjenčića i da u pravilu ima bolju klijavost od sitnijeg sjemena. Krupnije sjeme je posebice poželjno ako se sjetva obavlja u nepovoljnijim uvjetima za klijanje i nicanje. Krupnija zrna brže klijaju i niču te daju bolje razvijene biljke u odnosu na sitnija zrna. Doradom sjemena se uklanjaju štura (neispunjena) zrna, te se sjeme razdvaja po frakcijama.

Npr. kod pšenice obično se izdvajaju frakcije <2,2 mm, 2,2-2,5 mm, 2,5-2,8 mm i >2,8 mm. Za sjetvu se koristi frakcija 2,2 – 2,5 mm i 2,5-2,8 mm. Kod zobi je osobito važna dorada sjemena jer se zrna jako razlikuju po krupnoći i u istom klasiću. Osim toga, doradom sjemena se uklanjaju nečistoće i sjeme korova, te su manji problemi s kontrolom korova tijekom vegetacije. Nakon dorade sjeme nekih kultura se tretira fungicidom, te se na taj način smanjuje pojava bolesti.

Nadalje, poznavanje frakcije sjemena odnosno mase 1000 zrna je potrebno kako bi se mogla izračunati norma sjetve. Ako je sjeme određene sorte krupnije (teže), norma sjetve je veća nego za sitniju frakciju sjemena te iste sorte. Nadalje, tijekom dorade sjemenski materijal se temeljito očisti od korova i drugih živih i mrtvih primjesa. Tako je primjerice propisano da u sjemenskom materijalu strnih žitarica nije dozvoljena niti jedna sjemenka divlje zobi koji je u mnogim dijelovima Europe i ostataka svijeta vrlo opasan korov i teško se suzbija.

Sjetva i sadnja zdravog certificiranog sjemena jedan je od preduvjeta visokih prinosa. Certifikat o sjemenu jamči sortnu čistoću određene kulture. Također, jamči visoku klijavost i čistoću sjemena, te je jamstvo da sjeme nije zaraženo bolestima. Ako se sije vlastito nedorađeno sjeme, mogu se tijekom vegetacije pojaviti problemi s bolestima.

Jedna od bolesti koja se može pojaviti nakon sjetve necertificiranog sjemena pšenice je smrdljiva snijet (Tilletia spp.). Simptomi bolesti se javljaju pred žetvu. Zrna su ispunjena crnom masom neugodnog mirisa. Takva zrna se ne smiju koristiti niti za prehranu ljudi niti za hranidbu životinja. Takav usjev se mora duboko zaorati da se bolest ne bi dalje širila.

Ako je moguće, poželjno je izbjegavati naše najzastupljenije dvopolje u kojem se kukuruz izmjenjuje sa strnom žitaricom (najčešće pšenicom). To je iz razloga što kukuruz i neke ozime žitarice napadaju neke zajedničke bolesti koje uzrokuju gljive iz roda Fusarium. Danas ih nije uvijek moguće učinkovito suzbiti čak i uz primjenu kemijskih sredstava za zaštitu bilja (fungicida).

Pogodne pretkulture za sjetvu ozimih žitarica su sve one koje pripadaju drugoj skupini kultura (leguminoze, uljarice, krmne kulture), a istovremeno dovoljno rano napuštaju njive kako bi se na njima mogla obaviti pravovremena i kvalitetna osnovna obrada i priprema tla prije nastupa optimalnih rokova za sjetvu.

Kulture koje napuštaju tlo već rano u ljeto (primjerice uljana repica) ili ranu jesen (silažni kukuruz) jako su dobri predusjevi za sjetvu ozimog ječma, raži i zobi koji se siju ranije od pšenice, odnosno već početkom listopada. U tim slučajevima osnovnu obradu (oranje) moguće je obaviti dovoljno rano i to barem 15-20 dana prije sjetve kako bi se tlo dovoljno sleglo. Time osiguravamo kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla, a time brže i ujednačenije klijanje i nicanje biljaka u polju.

Uz dobru pripremu tla i pravovremenu sjetvu kvalitetnim sjemenom, postiže se ujednačen rast usjeva

Za pravilan izbor sorte poljoprivrednici se moraju upoznati s njihovim gospodarskim osobinama i to prvenstveno kapacitetom rodnosti, ali i drugim važnim agronomskima svojstvima koja mogu biti limitirajući čimbenik učinkovite proizvodnje (otpornost na polijeganje, bolesti i sl.). Stoga svaki proizvođač treba obratiti pažnju da je sorta visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i prilagođena zemljišno-klimatskim uvjetima. Ti podatci su dostupni od matičnih sjemenskih kuća jer je svaka sorta prije priznavanja bila detaljno istražena u višegodišnjim poljskim pokusima.

Sve moderne sorte ozimih žitarica imaju visoki genetski potencijal rodnosti. Na žalost, takav potencijal ne može se u potpunosti ostvariti u našim agroekološkim uvjetima i to prvenstveno uslijed osjetno viših temperatura u razdoblju vegetacije nakon klasanja. Posljedično i datume žetve u našim krajevima nastupa i do nekoliko tjedana ranije od onog u sjeverozapadnoj Europi. To je jedan od glavnih razloga zašto se naši prosječni prinosi ne mogu mjeriti s onim u državama poput Francuske, Nizozemske ili Danske. Našim proizvođačima je dostupno deklarirano (certificirano) sjeme velikog broja domaćih i stranih modernih sorata ozimih žitarica.

Pročitajte još:

PRAVOVREMENA OBRADA I SJETVA ZA DOBRE PRINOSE ŽITARICA

SJETVA ŽITARICA – KAD JE NAJBOLJE OBAVITI JU?

ZAŠTITA ŽITARICA OD KOROVA

KOLIKA JE ZARADA U UZGOJU OZIMIH ŽITARICA S NOVIM CIJENAMA INPUTA?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravovremena obrada i sjetva za dobre prinose žitarica
Sljedeći članakSjetva žitarica – kad je najbolje obaviti ju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.