Deklarirano sjeme je na najkvalitetniji način zaštićeno odgovarajućim fungicidom. Time se jednostavno i učinkovito borimo protiv glavnih bolesti pšenice koje se prenose sjemenom. Time su praktički završene mjere zaštite od bolesti do proljeća. Strne žitarice zakorovljuje velik broj različitih korovnih vrsta. Neke od njih su tako konkurentne i napasne da ih je potrebno suzbijati čak i pri malom broju jedinki po jedinici površine.

Ozime žitarice su kulture gustog sklopa i kao takve manje osjetljive na korove u usporedbi s kulturama rijetkog sklopa (okopavinama). Međutim, kemijska zaštita od korova herbicidima je redovita agrotehnička mjera u intenzivnoj proizvodnji strnih žitarica. Korovi mogu nanijeti velike izravne (gubitak prinosa i kakvoće) i posredne štete. Prije svega otežavaju žetvu i izazivaju polijeganje usjeva. Korovi najveću zelenu biljnu masu postižu upravo u vrijeme žetve, povećavajući vlagu zrnu i poskupljujući njegovo čišćenje.

Dobro je znati da iako mogu biti prisutni, korovi ne nanose štete usjevu ozimih žitarica sve do fenofaze busanja. Taj stadij nastupa oko 30-40 dana nakon sjetve. No, unatoč provedbi različitih zaštitnih mjera, korovi svake godine odnose velik dio prinosa. Procjenjuje se da u područjima slabije razvijene poljoprivrede gotovo trećinu uroda odnesu korovi.

U Hrvatskoj, prema procjeni naših znanstvenika, štete od korova za pšenicu iznose oko 11 posto i kad se poduzimaju sve potrebne zaštitne mjere. Zbog toga je prije donošenja odluke o primjeni zaštitnih mjera protiv korova potrebno poznavati sastav korovne flore određene parcele kao i svojstva korovnih vrsta.

Iako u ozimim žitaricama proizvođači imaju relativno zadovoljavajući izbor dostupnih herbicidnih pripravaka, nikako se ne smiju zaboraviti ostale mjere borbe. Njima se može puno učiniti u racionalizaciji primjene herbicida. Zapravo se intenzivnom primjenom herbicida izgubila važnost preventivnih i ostalih nekemijskih mjera borbe što uvijek mora biti korak ispred primjene herbicida.

Preduvjet uspješnog suzbijanja korova je svakako zadovoljavajuća provedba agrotehničkih mjera. Poput pridržavanja plodoreda, sjetve čistog sjemena, optimalnog roka sjetve, pravovremene i kvalitetne obrade tla s optimalnom gustoćom sklopa te uravnoteženom gnojidbom.

To je posebice interesantno kod usjeva gustog sklopa kao što su strne žitarice. Tamo kod kvalitetno obavljenih agrotehničkih mjera usjev može nadvladati korov, pa ga čak i nije potrebno suzbijati. Dodatno, poznavanjem biologije, ekologije i morfologije te štetnosti pojedine korovne vrste, značajno se može unaprijediti suzbijanje korova i posljedično racionalizirati primjena herbicida.

Općenito gledano, racionalna ili ekološki prihvatljiva primjena herbicida zasnovana je na ključnim pretpostavkama: kad treba, koliko treba i s čim treba!

Primjena herbicida samo „kad treba“ podrazumjeva da herbicide ne treba primjenjivati pri svakom stupnju zakorovljenosti. Pri nižem stupnju zakorovljenosti zadovoljit će i mehaničke mjere. Slično je i za kulture gustoga sklopa (strne žitarice, uljana repica). One se, kad su u stanju dobre kondicije, u uvjetima prosječne zakorovljenosti mogu same nadmetati.

To načelo također se odnosi na primjenu herbicida samo u kritičnom razdoblju zakorovljenosti (KRZ). Pretpostavka samo „koliko treba“, zasnovana je na činjenici da se korovi mogu suzbiti temeljem pravila da umanjena količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego što propisana (puna) doza suzbija odraslije (veće) korove. Na temelju ove spoznaje može se ostvariti znatna ekonomska i ekološka ušteda. Višekratnom primjenom smanjenih dozacija post-emergence herbicida može se uštedjeti i do 50 % od propisanih količina.

Uz to, u nekim situacijama (kompetitivnih kultura) prva aplikacija smanjene doze može suzbiti korove do prihvatljive razine te nije potrebno dodatno tretiranje. Osim toga, nižim dozacijama se može izbjeći eventualni fitotoksični učinak na usjev. Kod primjene herbicida na ovaj način važno mjesto imaju različita pomoćna sredstva kojima je primarna uloga povećanje herbicidnog učinka. Pretpostavka „s čim treba“ odnosi se na pravilan odabir herbicida.

Naime, ni jedan herbicid nije univerzalan. Svaki herbicid ima svoj spektar djelovanja. Stoga se pravilan odabir herbicida ili kombinacije herbicida zasniva na poznavanju sastava korovne flore na određenoj parceli. Pravilan odabir herbicida treba se temeljiti na usklađenosti sastava korovne flore na parceli sa spektrom djelovanja herbicida. Primjena ovog načela isključit će potrebu korektivnoga tretiranja zbog prethodno pogrešno odabranog herbicida.

Pročitajte još:

PRAVOVREMENA OBRADA I SJETVA ZA DOBRE PRINOSE ŽITARICA

KOLIKO KVALITETA SJEMENA UTJEČE NA PRINOS I USPJEH PROIZVODNJE?

SJETVA ŽITARICA – KAD JE NAJBOLJE OBAVITI JU?

KOLIKA JE ZARADA U UZGOJU OZIMIH ŽITARICA S NOVIM CIJENAMA INPUTA?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSjetva žitarica – kad je najbolje obaviti ju?
Sljedeći članakKolika je zarada u uzgoju ozimih žitarica s novim cijenama inputa?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.