Naslovnica Rubrike Ratarstvo Pravovremena obrada i sjetva za dobre prinose žitarica

Pravovremena obrada i sjetva za dobre prinose žitarica

Objavio

13. rujna 2022.

968

Agronomski učinkovita i gospodarski opravdana proizvodnja žitarica nije moguća bez kvalitetne i pravovremene sjetve. Ozime žitarice nikada ne bi trebale prethoditi same sebi. Pri ponovljenom uzgoju dolazi do veće pojave bolesti, štetnika i korova, a to može rezultirati u smanjenju prinosa. Kod sjetve ozimih žitarica važna je kvalitetna priprema tla, rokovi i norme sjetve, zaštita od bolesti, štetnika i korova, gnojidbu, ali i sjetva deklariranog sjemena.

Konvencionalan način obrade tla prevladava pri uzgoju žitarica u Hrvatskoj. Prednosti standardne obrade tla su višestruke; rahli se oranični sloj. Na taj način olakšava se biljkama ukorijenjavanje, u tlo se unose žetveni ostaci, korovi, gnojiva (organska i mineralna), akumulira se vlaga u jesensko-zimskom razdoblju. Sprječava se nekontrolirano širenje biljnih bolesti i štetnika. Upravo konvencionalna obrada uz uvođenje dodatnih agrotehničkih mjera radi prilagodbe proizvodnje ratarskih kultura promjenama u okolišu je iznimno važna. Konvencionalan način obrade tla ima i svojih nedostataka. Zbijanje tla, gubitak humusa i narušavanje strukture tla, erozija, promjene reakcije tla, kao i smanjenje mikrobiološke aktivnosti tla najznačajnije su posljedice intenzivne obrade tla.

Zbijenost tla je značajna negativna posljedica intenzivne obrade tla

Zahvati obrade tla izvedeni u određeno vrijeme, po određenom redoslijedu čine sustav obrade tla. Sustav obrade tla ovisi o podneblju, tlu i reljefu, potrebama uzgajane poljoprivredne vrste, raspoloživim izvorima energije, oruđima za obradu tla kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo i konačno, o razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture.

Sustav obrade tla za ozimine najviše se primjenjuje pri uzgoju ozime pšenice. U tablici 1 nalazi se nekoliko različitih varijanti obrade tla za ozimine ovisno o predkulturi za uzgajanu vrstu.

Tablica 1. Sustavi obrade tla za ozimine

Varijante	Zahvati tijekom ljetnog razdoblja	Zahvati tijekom jesenskog razdoblja
1.	prašenje strništa + plitko ljetno oranje	sjetveno oranje (duboko jesensko) i priprema sjetvene posteljice
2.	prašenje strništa	sjetveno oranje (duboko jesensko) i priprema sjetvene posteljice
3.	oranje za sjetvu	predsjetvena priprema tla
4.	prašenje strništa + sjetveno oranje	priprema sjetvene posteljice
5.		plitko oranje + sjetveno oranje (duboko jesensko) + priprema sjetvene posteljice
6.		sjetveno oranje (duboko jesensko) + priprema sjetvene posteljice

Prve četiri varijante navedene u tablici primjenjuju se ako je predusjev uzgajanoj ozimoj ratarskoj kulturi bila ozimina (uljana repica, ječam, raž, zob), neka krmna kultura ili rani krumpir. Posljednje dvije varijante se primjenjuju u slučajevima kad se žetva, ili berba ili vađenje predusjeva obavljaju tijekom jeseni. To su tzv. kasni predusjevi (soja, suncokret, kukuruz, šećerna repa ili kasni krumpir).

Prašenje strništa je vrlo plitko oranje, izvodi se u srpnju, na dubinu 10-15 cm. Ovim se oranjem čuva vlaga tla, zaoravaju se žetveni ostatci (slama); zaorava se rasuto sjeme pri žetvi kao i sjeme korova (da bismo sjeme potaknuli na nicanje). Uništavaju se iznikli korovi, unose se u tlo fosforna i kalijeva gnojiva i materijal za kalcifikaciju (po potrebi). Omogućuje se prodiranje ljetnih oborina u tlo.

Ljetno oranje se obavlja tijekom kolovoza, na dubinu 15-20 cm s ciljem zaoravanja izniklih korova, organskih i/ili mineralnih gnojiva. Sjetvenim se oranjem zaoravaju mineralna gnojiva. Stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj korijena uzgajane ratarske vrste, a izvodimo ga na dubinu 20-35 cm.

Predsjetvena priprema tla je usmjerena na površinski (sjetveni) sloj tla. Obuhvaća drljanje na kvalitetnim tlima, ili tanjuranje i nakon toga drljanje na lošijim tlima. Za predsjetvenu pripremu tla najviše se koriste sjetvospremači. Oni služe za poravnavanje tla, uništavanje korova, prozračivanje i prorahljivanje.

Reducirana obrada tla za sjetvu žitarica

Reducirana obrada tla u pravilu isključuje oranje. Sastoji se od različitih zahvata poput plitke plošne obrade teškim tanjuračama ili čizel plugom. Zatim od obrade u trake gdje će doći sjetveni redovi ili samo izravne sjetve u žetvene ostatke pretkulture. Glavne prednosti primjene reduciranih sustava obrade tla u usporedbi s oranjem su smanjeni utrošak energije (i do 70 %). Zatim osjetno manje zbijanje (gaženje) tla te usporena razgradnja organske tvari (humusa). Time se sprječava naglo osiromašenje tla hranivima i čuva dobra struktura. Jedna od dobrih strana reducirane obrade može biti i smanjena potencijalna opasnost od erozije vodom (osobito na nagnutim terenima) i vjetrom. Reducirani sustavi obrade ne mogu se primijeniti na svim tipovima tala.

Černozemna i druga smeđa tla, kakvih najviše imamo u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, vrlo su pogodna za primjenu reduciranih sustava obrade. Teška glinasta tla, kakvih imamo mnogo u čitavoj Posavini i manje u Podravini te teška pseudoglejna tla u središnjem kontinentalnom dijelu Hrvatske, u pravilu nisu pogodna za primjenu reducirane obrade.

To su obično tla koja imaju nepropusni sloj na maloj dubini. Bez dobre i duboke konvencionalne obrade tla oranjem, kalcifikacije i redovitog unošenja organskih i mineralnih gnojiva, na njima se ne mogu ostvariti dobri, a pogotovo visoki prinosi. Nasuprot raspoloživim tlima, proizvođači iz zapadne Hrvatske imaju nešto povoljniju klimu (veću količinu oborina) tijekom vegetacijske sezone u usporedbi s onima iz istočnih krajeva.

Za uzgoj u sustavima reducirane obrade tla pogodnije su ratarske kulture. One imaju plići korijen od onih koje traže dublje zakorjenjivanje. Stoga se reducirana obrada može prakticirati za uzgoj žitarica poput pšenice i ječma te okopavina poput kukuruza i soje. Kulture poput šećerne repe, krumpira, lucerne i neke vrste trava nisu pogodne za uzgoj u sustavima proizvodnje gdje se primjenjuju različiti oblici reducirane obrade tla.