Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Korov u kukuruzu smo pokušali uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok. Zanima nas koja je to vrsta korova i s kojim ga herbicidom možemo uništiti?

Korovna vrsta sa slike jest Panicum capillare – vlasnasto proso. Vrsta je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 15. st. kao ukrasna vrsta (dekoracija cvjetnih aranžmana). U Hrvatskoj se prvi put spominje 60-ih godina prošlog stoljeća. Problematika suzbijanja ove vrste usko je povezana s njenom biologijom, točnije vremenom nicanja u usjevu, ali i s morfologijom. Naime, za razliku od ostalih korovnih trava, ova vrsta prekrivena je sitnim gustim dlačicama bijele boje. Dlačice koje se razvijaju na biljci prilikom aplikacije smanjuju kontakt herbicida s biljkom. Tako onemogućuju kvalitetnu apsorpciju djelatne tvari što nerijetko rezultira lošim učinkom herbicida.

Osim morfoloških karakteristika, biologija, točnije vrijeme nicanja, doprinosi izbjegavanju herbicidnog tretmana. Prema vremenu nicanja korovnih vrsta u usjevu kukuruza. Korove dijelimo u tri skupine: rano nicajuće (npr. loboda), srednje nicajuće (npr. koštan) i kasno nicajuće. Prema vremenu nicanja proso pripada skupini kasno nicajućih korovnih vrsta. To znači da mu je za početak nicanja potrebna akumulacija temperature iznad 10°C. Loboda npr. kao ranonicajuća korovna vrsta, niče akumulacijom temperatura iznad 3°C.

Gledano kalendarski, proso započinje s nicanjem koncem svibnja, a vrhunac nicanja odvija se početkom lipnja. U tom razdoblju većina korovnih vrsta u kukuruzu već razvija nekoliko listova. Korovne trave kao što su koštan i muhar već polako ulaze u stadij busanja.

Kasnim nicanjem u kukuruzu često izbjegne aplikaciju herbicida, pa se pojava u polju može tumačiti lošijim učinkom herbicida. Kod suzbijanja ove vrste potrebno je odrediti pravovremenu aplikaciju temeljem praćenjem ponika prosa i poznavanjem razvojne faze kukuruza i razvojne faze prosa. Upravo zbog kasnog i razvučenog nicanja ove vrste herbicidi koji se primjenjuju u pre-em roku ili ranom post-em roku najčešće nisu dovoljno učinkoviti.

Stoga, ako je parcela zakorovljena s ovom korovnom vrstom, preporuka je herbicide primijenjivati u post-emergence roku. Kao i ostale korovne trave (vrste iz porodice Poaceae) i prosa u usjevu kukuruza su osjetljiva na herbicide ALS inhibitore (sulfonilureja herbicidi). Nešto manje osjetljiva je na herbicide iz skupine triketona (tembotrion i mezotrion) i to u isključivo u ranoj razvojnoj fazi (BBCH 13).

Na tržištu se nalazi dosta herbicidnih pripravaka iz skupine ALS inhibitora (foramsulfuron, nikosulfuron, tienkarbazonmetil, rimsulfuron) kao kombinirani pripravci koji uz ove djelatne tvari sadržavaju i djelatne tvari iz drugih kemijskih skupina (npr. mezotrion, izoksaflutol) koji se mogu koristiti za suzbijanje prosa.

Odluka o izboru herbicida ovisi o roku sjetve i vremenu nicanja prosa. Zatim o ostaloj korovnoj flori na parceli, ali i o vremenskim uvjetima. Osim o fazi razvoja prosa, potrebno je voditi računa i o fazi razvoja kukuruza u vrijeme tretiranja. To se posebice odnosi na nešto kasniju primjenu sulfonilureja herbicida. oNS nepovoljnim uvjetima (npr. suša) može dovesti do fitotoksičnih oštećenja kukuruza.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTroškovi uzgoja batata
Sljedeći članakZa zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna
Avatar
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).