Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Korov u kukuruzu smo pokušali uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok. Zanima nas koja je to vrsta korova i s kojim ga herbicidom možemo uništiti?

Korovna vrsta sa slike jest Panicum capillare – vlasnasto proso. Vrsta je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 15. st. kao ukrasna vrsta (dekoracija cvjetnih aranžmana). U Hrvatskoj se prvi put spominje 60-ih godina prošlog stoljeća. Problematika suzbijanja ove vrste usko je povezana s njenom biologijom, točnije vremenom nicanja u usjevu, ali i s morfologijom. Naime, za razliku od ostalih korovnih trava, ova vrsta prekrivena je sitnim gustim dlačicama bijele boje. Dlačice koje se razvijaju na biljci prilikom aplikacije smanjuju kontakt herbicida s biljkom. Tako onemogućuju kvalitetnu apsorpciju djelatne tvari što nerijetko rezultira lošim učinkom herbicida.

Osim morfoloških karakteristika, biologija, točnije vrijeme nicanja, doprinosi izbjegavanju herbicidnog tretmana. Prema vremenu nicanja korovnih vrsta u usjevu kukuruza. Korove dijelimo u tri skupine: rano nicajuće (npr. loboda), srednje nicajuće (npr. koštan) i kasno nicajuće. Prema vremenu nicanja proso pripada skupini kasno nicajućih korovnih vrsta. To znači da mu je za početak nicanja potrebna akumulacija temperature iznad 10°C. Loboda npr. kao ranonicajuća korovna vrsta, niče akumulacijom temperatura iznad 3°C.

Gledano kalendarski, proso započinje s nicanjem koncem svibnja, a vrhunac nicanja odvija se početkom lipnja. U tom razdoblju većina korovnih vrsta u kukuruzu već razvija nekoliko listova. Korovne trave kao što su koštan i muhar već polako ulaze u stadij busanja.

Kasnim nicanjem u kukuruzu često izbjegne aplikaciju herbicida, pa se pojava u polju može tumačiti lošijim učinkom herbicida. Kod suzbijanja ove vrste potrebno je odrediti pravovremenu aplikaciju temeljem praćenjem ponika prosa i poznavanjem razvojne faze kukuruza i razvojne faze prosa. Upravo zbog kasnog i razvučenog nicanja ove vrste herbicidi koji se primjenjuju u pre-em roku ili ranom post-em roku najčešće nisu dovoljno učinkoviti.

Stoga, ako je parcela zakorovljena s ovom korovnom vrstom, preporuka je herbicide primijenjivati u post-emergence roku. Kao i ostale korovne trave (vrste iz porodice Poaceae) i prosa u usjevu kukuruza su osjetljiva na herbicide ALS inhibitore (sulfonilureja herbicidi). Nešto manje osjetljiva je na herbicide iz skupine triketona (tembotrion i mezotrion) i to u isključivo u ranoj razvojnoj fazi (BBCH 13).

Na tržištu se nalazi dosta herbicidnih pripravaka iz skupine ALS inhibitora (foramsulfuron, nikosulfuron, tienkarbazonmetil, rimsulfuron) kao kombinirani pripravci koji uz ove djelatne tvari sadržavaju i djelatne tvari iz drugih kemijskih skupina (npr. mezotrion, izoksaflutol) koji se mogu koristiti za suzbijanje prosa.

Odluka o izboru herbicida ovisi o roku sjetve i vremenu nicanja prosa. Zatim o ostaloj korovnoj flori na parceli, ali i o vremenskim uvjetima. Osim o fazi razvoja prosa, potrebno je voditi računa i o fazi razvoja kukuruza u vrijeme tretiranja. To se posebice odnosi na nešto kasniju primjenu sulfonilureja herbicida. oNS nepovoljnim uvjetima (npr. suša) može dovesti do fitotoksičnih oštećenja kukuruza.

Prethodni članakTroškovi uzgoja batata
Sljedeći članakZa zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna
Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.,
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).